EN DE

Europljanima islamske banke sve zanimljivije

Autor: Miho Dobrašin
31. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —

Vrijednost tržišta islamskog bankarstva procjenjuje se na 500 do 1000 milijardi dolara, a očekuje se velik rast u sljedećih nekoliko godina

Dok komercijalne banke posuđuju sve manje, Europljanima sve zanimljivije postaje islamsko bankarstvo. Kako je nedavno u razgovoru za Poslovni dnevnik rekao generalni direktor Bosnia Bank Internationala (BBI) Amer Bukvić, naročit interes klijenata za poslove s islamskim bankama može se osjetiti u vremenu bankarskih kriza kada druge banke posežu za dizanjem stopa. Tada su islamske banke, bez obzira na svoj interes, vezane za ugovore koji im onemogućavaju da mijenjaju uvjete poslovanja. “I to je ono što klijente privlači”, naglasio je Bukvić. “Potencijal je ovdje. Važno je uspostaviti tržište”, rekao je Ahmad Jachi, zamjenik guvernera libanonske središnje banke na nedavnoj konferenciji u Parizu posvećenoj ovoj specifičnoj vrsti bankarstva.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

U BBI-u koji je najavio širenje u regiju, a time i Hrvatsku, napominju kako islamske banke ne propadaju jer iza njihovih kredita uvijek postoji prava vrijednost. Tako, primjerice, nema nenamjenskih kredita, nego ako želite kupiti automobil, stan ili upisati fakultet, banka će to učiniti za vas te ćete joj platiti određenu naknadu koju zovu profitna marža. Te profitne marže otprilike su jednake kamatnim stopama klasičnih banaka, no nema kamate na kamatu. Kada kupite, primjerice, kuću, točno znate koliko morate platiti, naknada se ne mijenja bez obzira na inflaciju. Banka ne daje gotovinu te se tako dobiva jamstvo da sredstva neće otići na alkohol, prostituciju i druge stvari koje islam ne dopušta. Nadalje, islamske banke ne smiju biti ni previše zadužene. Islamsko bankarstvo već je integrirano u britanski i njemački bankarski sustav, a uskoro bi moglo ući i u francuski. Američki City Bank formirao je City Islamic Bank, engleski HSBC ima Amanet Finance, a vrata islamskom bankarstvu otvorio je i nizozemski ABN AMRO. Vrijednost tržišta islamskog bankarstva kreće se između 500 i 1000 milijardi dolara. Premda sudjeluje s tek oko 5 posto u ukupnom bankarskom tržištu, islamsko bankarstvo ima velik potencijal posebice s obzirom na to kako je jedna šestina svjetske populacije muslimanske vjeroispovijesti. Dio analitičara napominje da je islamsko bankarstvo procvjetalo nakon napada 11. rujna kada su mnogi muslimani počeli premještati novce iz zapadnih banaka. Međutim, poslovanje po islamskim načelima u bankama ne znači da su ti proizvodi namijenjeni isključivo pripadnicima jedne vjerske skupine. U islamskoj banci u Maleziji nemuslimani čine većinu njezinih klijnata. Ti klijenti uglavnom su Kinezi i oni su našli interes u načinu strukturiranja ugovora u islamskom financiranju. Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), islamsko bankarstvo raste godišnje po stopi između 10 i 15 posto. Među europskim kompanijama koje su se odlučile na korištenje ove vrste financiranja je i pariška tvrtka Velcan Energy koja se bavi proizvodnjom postrojenja za iskorištavanje hidroenergije u Brazilu i Indiji. Njegov generalni direktor, Antoine Decitre, rekao je kako ga je jedan dan kontaktirala osoba iz islamske banke te pokazala interes za kompaniju zbog njezine brige za okoliš i projekata koji pomažu siromašnim ljudima u zemljama u razvoju. S obzirom na nemogućnost financiranja putem redovnih banaka, Velcan se odlučio na uzimanje brzog kredita islamske banke.

Dok komercijalne banke posuđuju sve manje, Europljanima sve zanimljivije postaje islamsko bankarstvo. Kako je nedavno u razgovoru za Poslovni dnevnik rekao generalni direktor Bosnia Bank Internationala (BBI) Amer Bukvić, naročit interes klijenata za poslove s islamskim bankama može se osjetiti u vremenu bankarskih kriza kada druge banke posežu za dizanjem stopa. Tada su islamske banke, bez obzira na svoj interes, vezane za ugovore koji im onemogućavaju da mijenjaju uvjete poslovanja. “I to je ono što klijente privlači”, naglasio je Bukvić. “Potencijal je ovdje. Važno je uspostaviti tržište”, rekao je Ahmad Jachi, zamjenik guvernera libanonske središnje banke na nedavnoj konferenciji u Parizu posvećenoj ovoj specifičnoj vrsti bankarstva.

U BBI-u koji je najavio širenje u regiju, a time i Hrvatsku, napominju kako islamske banke ne propadaju jer iza njihovih kredita uvijek postoji prava vrijednost. Tako, primjerice, nema nenamjenskih kredita, nego ako želite kupiti automobil, stan ili upisati fakultet, banka će to učiniti za vas te ćete joj platiti određenu naknadu koju zovu profitna marža. Te profitne marže otprilike su jednake kamatnim stopama klasičnih banaka, no nema kamate na kamatu. Kada kupite, primjerice, kuću, točno znate koliko morate platiti, naknada se ne mijenja bez obzira na inflaciju. Banka ne daje gotovinu te se tako dobiva jamstvo da sredstva neće otići na alkohol, prostituciju i druge stvari koje islam ne dopušta. Nadalje, islamske banke ne smiju biti ni previše zadužene. Islamsko bankarstvo već je integrirano u britanski i njemački bankarski sustav, a uskoro bi moglo ući i u francuski. Američki City Bank formirao je City Islamic Bank, engleski HSBC ima Amanet Finance, a vrata islamskom bankarstvu otvorio je i nizozemski ABN AMRO. Vrijednost tržišta islamskog bankarstva kreće se između 500 i 1000 milijardi dolara. Premda sudjeluje s tek oko 5 posto u ukupnom bankarskom tržištu, islamsko bankarstvo ima velik potencijal posebice s obzirom na to kako je jedna šestina svjetske populacije muslimanske vjeroispovijesti. Dio analitičara napominje da je islamsko bankarstvo procvjetalo nakon napada 11. rujna kada su mnogi muslimani počeli premještati novce iz zapadnih banaka. Međutim, poslovanje po islamskim načelima u bankama ne znači da su ti proizvodi namijenjeni isključivo pripadnicima jedne vjerske skupine. U islamskoj banci u Maleziji nemuslimani čine većinu njezinih klijnata. Ti klijenti uglavnom su Kinezi i oni su našli interes u načinu strukturiranja ugovora u islamskom financiranju. Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), islamsko bankarstvo raste godišnje po stopi između 10 i 15 posto. Među europskim kompanijama koje su se odlučile na korištenje ove vrste financiranja je i pariška tvrtka Velcan Energy koja se bavi proizvodnjom postrojenja za iskorištavanje hidroenergije u Brazilu i Indiji. Njegov generalni direktor, Antoine Decitre, rekao je kako ga je jedan dan kontaktirala osoba iz islamske banke te pokazala interes za kompaniju zbog njezine brige za okoliš i projekata koji pomažu siromašnim ljudima u zemljama u razvoju. S obzirom na nemogućnost financiranja putem redovnih banaka, Velcan se odlučio na uzimanje brzog kredita islamske banke.

Činjenice

Širenje
U svijetu danas djeluje 325 islamskih banaka. Iako se većina njih nalazi u arapskim zemljama, sve ih se više otvara i u drugim državama. Tako, primjerice, u Australiji postoje dvije, na Bahamima šest, u SAD-u čak 38, u Danskoj, Francuskoj i Irskoj po jedna, u Njemačkoj i Švicarskoj djeluje pet islamskih banaka, u Velikoj Britaniji 23, u Luksemburgu četiri…

Bilijuni dolara
Ako se nastavi predviđen godišnji rast, islamske banke bi do 2015. pod kontrolom mogle imati 2,8 bilijuna dolara. U zemljama Perzijskog zaljeva očekuje se apsolutna premoć islamskog bankarstva, u Aziji će ono pokrivati 15-20 posto financijskog tržišta, a takve banke danas djeluju u više od 60 zemalja.

Autor: Miho Dobrašin
31. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close