Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Austrija sa 2,7 milijardi eura pomaže Erste grupi

Autor: Ana Blašković
31. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —

Pogođena financijskom krizom austrijska Erste grupa, u čijem je vlasništvu i hrvatska Erste banka, prisiljena je posegnuti za državnom pomoći

Iako je zatražila pomoć u Austriji, hrvatska banka kćerka, Erste & Steiermarkische banka, tvrdi da je njihovo poslovanje stabilno i da nisu pogođeni situacijom u Austriji.Model pomoći Erste grupi u Raiffeisen Zentralbanku ocijenio je praktičnim Andreas Ecker-Nakamura, glasnogovornik RZB-a, naglasivši da RZB razmatra različite scenarije ponašanja u krizi.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

“Republika Austrija će steći udio u kapitalu Erste grupe u iznosu od 2,7 milijardi eura”, najavio je predsjednik Uprave grupacije Andreas Treichl uz inzistiranje da “banka nije u problemima”. Iako je pomoć države Erste grupi neophodna kako bi do kraja godine sredila stanje bilance, u tom se slučaju neće raditi o mini-nacionalizaciji jer udio u kapitalu neće nositi pravo glasa, biti prenosiv niti kotirati na burzi, pa se vlasnička struktura Erste grupe neće mijenjati. No, opcija nacionalizacije ipak nije u potpunosti isključena jer banci ostaje mogućnost da vrijednosnice, koje godišnje nose fiksnih osam posto prinosa s dospijećem od pet godina, konvertira u dionice. Iako teoretsku, Treichl je takvu mogućnost odbacio. Nakon objave o dokapitalizaciji teškoj 2,7 milijardi eura, dionice Erste grupe skočile su više od 15 posto prije kraja trgovanja u četvrtak. “Erste banka u Hrvatskoj je, kao i sve druge banke, zasebna pravna osoba s vlastitim kapitalom te apsolutno zadovoljava sve poslovne zahtjeve, zahtjeve Hrvatske narodne banke i važeće propise. Banka posluje stabilno i pozitivno te ova odluka neće imati značajnije učinke na njezino redovno poslovanje”, kaže predsjednik Uprave Erste banke Petar Radaković. Prema njegovim riječima, u uvjetima kakvi vladaju u svjetskom gospodarstvu “svako povećanje kapitalne baze na grupnoj razini je dobro”. Na pitanje je li domaća podružnica već dobivala ikakve posebne zahtjeve za ‘kešom’, Radaković je kazao da nisu od banke majke dobili nikakvih zahtjeva za povlačenjem sredstava. Inače, prema Zakonu o bankama domaće banke ne smiju biti izložene prema povezanim osobama više od 10 posto jamstvenog kapitala, tako da matične banke ne mogu postaviti takav zahtjev.

Iako je zatražila pomoć u Austriji, hrvatska banka kćerka, Erste & Steiermarkische banka, tvrdi da je njihovo poslovanje stabilno i da nisu pogođeni situacijom u Austriji.Model pomoći Erste grupi u Raiffeisen Zentralbanku ocijenio je praktičnim Andreas Ecker-Nakamura, glasnogovornik RZB-a, naglasivši da RZB razmatra različite scenarije ponašanja u krizi.

“Republika Austrija će steći udio u kapitalu Erste grupe u iznosu od 2,7 milijardi eura”, najavio je predsjednik Uprave grupacije Andreas Treichl uz inzistiranje da “banka nije u problemima”. Iako je pomoć države Erste grupi neophodna kako bi do kraja godine sredila stanje bilance, u tom se slučaju neće raditi o mini-nacionalizaciji jer udio u kapitalu neće nositi pravo glasa, biti prenosiv niti kotirati na burzi, pa se vlasnička struktura Erste grupe neće mijenjati. No, opcija nacionalizacije ipak nije u potpunosti isključena jer banci ostaje mogućnost da vrijednosnice, koje godišnje nose fiksnih osam posto prinosa s dospijećem od pet godina, konvertira u dionice. Iako teoretsku, Treichl je takvu mogućnost odbacio. Nakon objave o dokapitalizaciji teškoj 2,7 milijardi eura, dionice Erste grupe skočile su više od 15 posto prije kraja trgovanja u četvrtak. “Erste banka u Hrvatskoj je, kao i sve druge banke, zasebna pravna osoba s vlastitim kapitalom te apsolutno zadovoljava sve poslovne zahtjeve, zahtjeve Hrvatske narodne banke i važeće propise. Banka posluje stabilno i pozitivno te ova odluka neće imati značajnije učinke na njezino redovno poslovanje”, kaže predsjednik Uprave Erste banke Petar Radaković. Prema njegovim riječima, u uvjetima kakvi vladaju u svjetskom gospodarstvu “svako povećanje kapitalne baze na grupnoj razini je dobro”. Na pitanje je li domaća podružnica već dobivala ikakve posebne zahtjeve za ‘kešom’, Radaković je kazao da nisu od banke majke dobili nikakvih zahtjeva za povlačenjem sredstava. Inače, prema Zakonu o bankama domaće banke ne smiju biti izložene prema povezanim osobama više od 10 posto jamstvenog kapitala, tako da matične banke ne mogu postaviti takav zahtjev.

Inače, nakon spasonosne kapitalne injekcije, adekvatnost kapitala grupe sa sadašnjih 7 posto (do kraja godine očekuje se 7,5 posto) trebala bi porasti na deset posto, a transakcija bi trebala biti dovršena prije kraja godine. “Naša pozicija je fundamentalno zdrava, a ovaj korak poduzimamo zbog lakšeg suočavanja s pogoršanim ekonomskim prognozama”, kazao je Treichl austrijskim medijima. Za razliku od drugih europskih banaka kojima je u pomoć uskočila država, Erste nakon pet godina neće novac vraćati uvećan za premiju već po nominali, a pomoć države dolazi bez drugih uvjeta. “Udio u kapitalu koji će steći Republika Austrija osigurat će, prije svega, da austrijske tvrtke imaju dostupnu dovoljnu razinu likvidnosti u ovim vremenima. Temeljem sporazuma s austrijskom vladom, Erste Grupa se obvezuje osigurati, zajedno s pripadajućim štedionicama, da austrijski klijenti, fizičke i pravne osobe, imaju pristup najmanje 3 milijarde eura u kreditima u sljedeće tri godine”, rekao je Treichl. Erste grupa objavila je da je prema propalim islandskim bankama ukupno izložena oko 300 milijuna eura, a prema američkom Lehmanu Brothersu, koji je propao među prvima, tek 33,9 milijuna eura. Zbog nužnosti da država pomogne kapitalom, menadžment Erste grupe odreći će se svojih bonusa, a hoće li se isto primjeniti i na domaću podružnicu zasad nije odlučeno te se čekaju revidirani financijski rezultati. Erste grupa je u devet mjeseci 2008. ostvarila, inače, bruto dobit od 2,2 milijarde eura.

Autor: Ana Blašković
31. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close