EN DE

Kritizirajte s poštovanjem i taktom

Autor: Ozren Podnar
22. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —

Kritika dolazi u brojnim nijansama, no prevladavaju dvije temeljne boje: konstruktivna i destruktivna, a uz nekoliko jednostavnih pravila moguće je izbjeći vrijeđanje i riješiti probleme

Mnogi doživljavaju sam pojam kritike u negativnom svjetlu, sjećajući se kako su u djetinjstvu bili verbalno napadani bez očiglednog razloga od raznih školskih nasilnika ili grubih roditelja. Tko je bio ranjen u djetinjstvu teško i u odrasloj dobi prihvaća bilo kakvu kritiku, pa i dobronamjernu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

No, postoji razlika između verbalnog napada u cilju vrijeđanja i omalovažavanja te iznošenja primjedbi i upozorenja vezanih za pogreške koje smo stvarno učinili. Ako smo profesionalci, moramo biti sposobni razlikovati nečije vrijeđanje zaogrnuto u kritiku od kritike koja je utemeljena, ali je izrečena na nespretan i nediplomatičan način. S druge strane, i sami moramo usvojiti tehnike inteligentnog iznošenja kritike tako da bi osoba kojoj se obraćamo što lakše usvojila nova znanja i vještine te poboljšala svoju izvedbu na poslu.Čak i kad je opravdana i motivirana željom da nekoga navedemo na kvalitetniji rad, kritika je destruktivna ako nesmotreno narušava nečije samopoštovanje i izaziva stres, jer time gura osobu u bolest i srozava joj produktivnost. Dobar je primjer destruktivne kritike rukovoditelj koji kaže “kako si mogao napraviti takvu glupu pogrešku, o čemu si mislio, pogriješio sam što sam te zaposlio”. Psihološki neupućen šef može misliti da će vas tako motivirati na marljiviji i precizniji rad, ali će vjerojatnije proizvesti drukčije učinke: zamrzit ćete njega i posao, poželjet ćete otići ili ćete nastaviti raditi, ali sada pod većim stresom. Istinski konstruktivna kritika sadrži poštenje, vjerodostojnost i vještu diplomaciju. Ne valja biti ni pretjerano hladan ni previše srdačan, već spretno balansirati između te dvije osobine. Iznošenje dobre, konstruktivne kritike neće vam smjesta priskrbiti mnogo obožavatelja, ali vam neće dugoročno stvoriti ni brojne neprijatelje, a istovremeno će vam pružiti trajno poštovanje i osigurati viši stupanj produktivnosti od ljudi koji vas okružuju. Ovdje ćete naći nekoliko naputaka za pronalazak idealne ravnoteže tako da vaše kritičke opaske ne nanesu težu uvredu, a opet da ne zazvuče jalovo i nepoticajno.

Mnogi doživljavaju sam pojam kritike u negativnom svjetlu, sjećajući se kako su u djetinjstvu bili verbalno napadani bez očiglednog razloga od raznih školskih nasilnika ili grubih roditelja. Tko je bio ranjen u djetinjstvu teško i u odrasloj dobi prihvaća bilo kakvu kritiku, pa i dobronamjernu.

No, postoji razlika između verbalnog napada u cilju vrijeđanja i omalovažavanja te iznošenja primjedbi i upozorenja vezanih za pogreške koje smo stvarno učinili. Ako smo profesionalci, moramo biti sposobni razlikovati nečije vrijeđanje zaogrnuto u kritiku od kritike koja je utemeljena, ali je izrečena na nespretan i nediplomatičan način. S druge strane, i sami moramo usvojiti tehnike inteligentnog iznošenja kritike tako da bi osoba kojoj se obraćamo što lakše usvojila nova znanja i vještine te poboljšala svoju izvedbu na poslu.Čak i kad je opravdana i motivirana željom da nekoga navedemo na kvalitetniji rad, kritika je destruktivna ako nesmotreno narušava nečije samopoštovanje i izaziva stres, jer time gura osobu u bolest i srozava joj produktivnost. Dobar je primjer destruktivne kritike rukovoditelj koji kaže “kako si mogao napraviti takvu glupu pogrešku, o čemu si mislio, pogriješio sam što sam te zaposlio”. Psihološki neupućen šef može misliti da će vas tako motivirati na marljiviji i precizniji rad, ali će vjerojatnije proizvesti drukčije učinke: zamrzit ćete njega i posao, poželjet ćete otići ili ćete nastaviti raditi, ali sada pod većim stresom. Istinski konstruktivna kritika sadrži poštenje, vjerodostojnost i vještu diplomaciju. Ne valja biti ni pretjerano hladan ni previše srdačan, već spretno balansirati između te dvije osobine. Iznošenje dobre, konstruktivne kritike neće vam smjesta priskrbiti mnogo obožavatelja, ali vam neće dugoročno stvoriti ni brojne neprijatelje, a istovremeno će vam pružiti trajno poštovanje i osigurati viši stupanj produktivnosti od ljudi koji vas okružuju. Ovdje ćete naći nekoliko naputaka za pronalazak idealne ravnoteže tako da vaše kritičke opaske ne nanesu težu uvredu, a opet da ne zazvuče jalovo i nepoticajno.

Ne spominjite karakterne osobine
Želite li da vaše primjedbe padnu na plodno tlo, suzdržite se od napada na nečije karakterne osobine. Čim drugoj strani spomenete njene osobne nedostatke, ona će vaš nastup doživjeti uvredljivim te će se postaviti u obrambenu formaciju i postati nesklona suradnji. Iako je nemoguće potpuno odvojiti nečiju osobnost od njenog radnog učinka, učinite napor u tom smjeru.

Uokvirite kritike u prikladan jezik
I mala razlika u rječniku može izazvati sasvim drukčiji učinak. Rabite li terminologiju koja se tiče konkretnog slučaja, kritika će biti konstruktivna i profesionalna. Moguće i najoštriju kritiku ublažiti upotrebom mekšeg jezika. Uvod kao što je “čini mi se…” ili “možda i griješim, ali…” umanjuje mogućnost shvaćanja vašeg nastupa kao bahatog ili uvredljivog.

Provjerite činjenice
Djelotvornost konstruktivne kritike uvelike ovisi o vjerodostojnosti argumenata. Pametna se kritika služi podacima protiv kojih se nije moguće boriti. Obratno, upotreba pogrešnih podataka može u potpunosti obezvrijediti kritiku i minirati vaš autoritet. Jer, ostanete li bez oružja zvanog činjenice, ostaju vam samo argumenti sile i hijerarhije. U tom slučaju kritizirana strana s pravom će se osjetiti žrtvom i usredotočiti se na obranu svoje ličnosti, oglušujući se i na onaj dio kritike koji je utemeljen na činjenicama.

Dajte konkretne savjete
Kritika mora biti iznesena u pozitivnom tonu. Usredotočite se na ono što valja učiniti, a ne na ono što je (loše) učinjeno. Ukažite na konkretne mogućnosti poboljšanja, a ne na prošle grijehe. Manje je uvredljivo reći osobi kako treba postupiti idućom prilikom nego govoriti joj koliko je bila nesposobna ili neuspješna u prethodnom slučaju.

Temeljite primjedbe na razumu
Sjetite se da je teže suprotstaviti se kritikama temeljenima na razumu i razlozima. Nasuprot tome, lako je odbaciti primjedbe koje bi se temeljile na “sviđa mi se” ili “ne sviđa mi se.” Čim biste s područja razložnosti prešli na teren hirovitosti ili autoritativnosti, vaš bi autoritet opao kao dionice na Wall Streetu.

Dajte vrijeme za odgovor
Umjesto rafalne paljbe po osobi koja je meta kritike, psihološki je povoljnije između sadržajnih cjelina napraviti pauzu i omogućiti drugoj strani da kaže nešto u svoju obranu, ponudi objašnjenje ili opravdanje. Koliko god to objašnjenje bilo slabašno, olakšat će položaj drugoj strani i omogućiti joj da prihvati vašu kritiku istovremeno čuvajući obraz.

Budite suosjećajni
Iznošenje konstruktivne kritike zahtijeva susprezanje emocionalnog elementa, jer vas on može diskreditirati pred osobom kojoj se obraćate. Empatija je jedno od moćnih oružja konstruktivne kritike. Razmislite na trenutak kako je biti u koži osobe kojoj se obraćate. Osjeća se ranjivom i napadnutom, a u ljudskoj je prirodi tada biti izrazito defenzivan. Ponižena je osoba u manjoj mjeri sposobna odgovarati na profesionalne zahtjeve i manje voljna plesati po tuđim notama.

Činjenice

Destruktivna:
-usmjerena je na učinjenu pogrešku
-cilja na osobnost radnika koji je pogriješio
-temelji se na autoritetu davatelja kritike
-izlaže metu kritike poniženju i stresu
Konstruktivna:
-upućuje na moguća rješenja
-govori o načinu, metodama i rezultatima rada
-temelji se na podacima i argumentima
-čuva kritiziranoj osobi osjećaj samopoštovanja

Autor: Ozren Podnar
22. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close