Aktualna financijska kriza uveliko utječe na poslovanje, ne samo banaka nego i na gospodarstvo općenito. Dionice su ovih dana bilježile povijesne padove, a da pritom nitko nije znao koji su konačni dosezi krize.

Kretanje dionica bilo je prije svega posljedica nepoznanica i straha. U takvim trenucima tvrtke čije su dionice izlistane na burzi, a kako bi umirile dioničare, objavljuju svoja očekivanja o načinu kako će se financijska kriza odraziti na njih. Za razliku od Hrvatske gdje takva praksa nažalost ne postoji, u susjednoj Sloveniji gotovo sve velike tvrtke ovih su dana Ljubljansku burzu, a preko nje i javnost, obavijestile o svojim procjenama utjecaja krize na poslovanje. Većina njih je navela očekivanja prihoda i dobiti na kraju razdoblja i godine te poteze koje su poduzele kako bi minimizirale loš utjecaj krize. U petak je svoje priopćenje objavila Sava, a uz nju su to ovih dana napravile i Triglav, Mercator, Petrol, Luka Koper, Gorenje, Telekom Slovenije, Iskra Avtoelektrika, Aerodrom Ljubljana, Terme Čatež, Pivovarna Laško i još mnoge. Od Hrvata o krizi i njezinu utjecaju na rezultate za sada su, koliko je poznato, nešto rekli samo Goranko Fižulić i Uprava Atlantske plovidbe. Fižulić je na skupu u Beču najavio promjene u zapošljavanju, a menadžment dubrovačkog brodara objavio je kako očekuje veće smanjenje dobiti od planiranog zbog loše globalne situacije.Glasnogovornik Zagrebačke burze Željko Kardum kaže da je jedan od razloga nepostojanja takve prakse u Hrvatskoj općenito to što je naše tržište kapitala manje izloženo efektima krize od razvijenih tržišta Sjedinjenih Američkih Država, zapadne Europe ili Dalekog istoka.

“Izuzev nekoliko IPO-ova u posljednjih nekoliko godina tvrtke u Hrvatskoj uglavnom se ne financiraju javnim prikupljanjem kapitala. To je najčešće odnos tvrtke kao klijenta s jedne strane te poslovne banke s druge strane. U takvom je odnosu puno manji rizik od poremećaja na svjetskom financijskom tržištu”, kaže Kardum. On navodi da procjena za većinu velikih tvrtki ipak postoji jer banke imaju svoje analitičke odjele koji analiziraju zanimljive tvrtke i njihovo poslovanje. Činjenica je da u Hrvatskoj postoje društva u raznim kotacijama te prema tome imaju i različite obveze prema burzi, ulagačima i javnosti. Kardum kaže da se očekuju propisi koji će regulirati obveze ulaska u određenu kotaciju te će se tek tada moći normativno odrediti nešto više. Prema Pravilniku ZSE, tvrtke čije su dionice uvrštene u Službenu kotaciju moraju Burzu i javnost obavijestiti o svim bitnim promjenama i materijalnim činjenicama koje bi mogle imati posljedice za cijenu vrijednosnica. No, čini se kako većina njih procjenjuje da bilo kakve promjene u planovima neće imati nikakve posljedice po cijenu njihovih dionica.