Kada je 2006. usvajan Program gospodarskog razvoja Vojvodine, jedna od 14 uporišnih točaka projekta iza kojega je stajala vlada Bojana Pajtića bila je i utemeljenje Fonda za podršku investitorima (VIP). Inicijativa je u političkim krugovima primljena s priličnom dozom skepse. Pokrajinskoj vladi se predbacivalo da, s jedne strane, nema dovoljno političkih ovlašćenja, jer je vlast skoncentrirana u Beogradu, a s druge da nema dovoljno poticajnih sredstava kojima bi mogla organizirati rad takove institucije i da stimulira investitore.

Pokazalo se da je Pajtić ipak dobro računao. I u postojećoj političkoj organizaciji Srbije nađen je prostor za samostalno djelovanje, a izborena pogodnost da 50 odsto privatizacijskog novca ostane u pokrajini, omogućila je osnivanje VIP-a i njegov budući rada. Od pokretanja tranzicijskih promjena (2000-2001. godine) u Vojvodini je utemeljeno 1800 poduzeća s većim ili manjim udjelom inozemnog kapitala. Onaj najznačajniji segment, koji čine 150 velikih ulagača, investirao je oko 3,6 milijardi eura i otvorio 51.000 novih radnih mjesta. VIP fond se dobro uklopio u takav razvojni kocept Izvršnog vijeća Vojvodine. Direktor Fonda Branislav Bugarski kaže da je njihov zadatak da olakšaju dolazak investitora na tržište Vojvodine. Najvrednija uloga je svakako tzv. ona stop shop, odnosno najjednostavniji pristup poslu, gdje VIP omogućuje lako pribavljanje neophodnih dozvola i registriranje novog poduzeća. Slijedi marketing lokacije, bolje rečeno pronalaženje i upoznavanje potencijalnih ulagača s najboljim i najjeftinijih mjestima za pokretanje posla. Uz to, Fond upoznaje investitore s uvjetima na tržištu, organizira savjetovanja i daje druge vidove tehničke potpore. Tijekom prošle i ove godine, VIP fond je doveo u Vojvodinu nekoliko uglednih europskih tvrtki. Uz Grundfos, koji je došao u Inđiju i Dräxlmaier u Zrenjaninu, tu su Netex consulting, Maksim i I. G. Bauerhin. Vrijednost ovih ulaganja je 106,8 milijuna eura i tim novcima bit će otvoreno 3100 novih radnih mjesta. Također je realiziran program dokvalificiranja stručne radne snage i organizirano je savjetovanje institucija koje su važne za privlačenje inozemnih investitora. Napravljeni su poslovni inkubatori u Zrenjaninu, Subotici i Senti, gdje su svoje pogone, zaposlivši oko 100 radnika, otvorilo 28 poduzeća. Analizirajući utjecaj stranih izravnih investicija (FDI) na gospodarski rast u Vojvodini, Branislav Bugarski kaže da se tzv. efekat preljevanja ispoljava na više načina. Raste potražnja za kvalificiranom radnom snagom, poboljšava se infrastruktrua i opća naobrazba u tim sredinama, prenose se nova znanja i tehnologije, povećava se produktivnost i kvaliteta proizvodnje u lokalnim poduzećima. Uz to, popravlja se vanjskotrgovinska bilanca zemlje i raste životni standard. Kao najbolji primjer on ističe proizvođača vjetrogeneratora Loher Elektro u Subotici. Tvrtka, u koju je uloženo 10 milijuna eura, utemeljena je 2003. godine. Tada je radila u hali od 2000 četvornih metara i zapošljavala 30 radnika. Sada je proizvodnja organizirana na 28.000 četvornih metara i angažirano je 640 ljudi.