Europska je komisija njemačkoj vladi dala rok od dva mjeseca za liberalizaciju ljekarništva, odnosno izmjene zakona koji reguliraju vlasništvo nad ljekarnama. U suprotnom Komisija najavljuje podizanje tužbe na Europskom sudu pravde, objavio je njemački Handelsblatt. Njemački zakoni, naime, brane formiranje ljekarničkih lanaca, odnosno jednom vlasniku dopušteno je formiranje ustanove od najviše četiri apoteke. Komisija je prosudila da je to u suprotnosti s europskom legislativom, kao i u slučaju Portugala koji je nedavno dobio slično upozorenje. Upozorenja Europske komisije zanimljiva su jer sadržajem odgovaraju upravo dilemama pred kojima je hrvatski sustav ljekarništva. Do kraja godine se očekuju izmjene Zakona o ljekarništvu koje bi među ostalim trebale definirati upravo pitanje vlasništva nad ljekarnama te model privatizacije ljekarni u vlasništvu županija i gradova. Hrvatska ljekarnička komora pritom zastupa stav da zakon treba ograničiti stvaranje ljekarničkih lanaca, odnosno ljekarništvo u Hrvatskoj urediti prema principu malog poduzetništva.

Njemački model
Komora se protivi stvaranju lanaca u vlasništvu veledrogerija te zastupa njemački model u kojem su vlasnici ljekarni isključivo farmaceuti, a apoteka obiteljski biznis. Predsjednik HLJK Mate Portolan ne samo što smatra da stajalište Europske komisije ne bi smjelo imati veze s hrvatskim ljekarništvom nego ističe da nije siguran ni hoće li njemačka vlada pristati na ultimatum. “Sve informacije koje od prije imamo o njemačkoj politici ljekarništva upućuju da bi Njemačka i ovog puta mogla ostati pri svom i riskirati najavljenu tužbu. Uostalom, Europski sud pravde još nije donio nijednu presudu o toj temi, i rasprave o vlasništvu u ljekarništvu te usklađivanju načela tržišta sa zdravstvenom ulogom ljekarništva tek su u punom jeku”, izjavio je u nedjelju Portolan za Poslovni dnevnik. Naime, njemačka je vlada ljekarništvo djelomice već otvorila za tržište, omogućivši prije dvije godine da jedan vlasnik ima najviše četiri apoteke jer je prije toga vladao sustav jedan ljekarnik jedna ljekarna. Osim toga Njemačka nema ni geografskih ni populacijskih ograničenja u vezi s otvaranjem novih apoteka za razliku od Hrvatske. Liberalizacija tržišta lijekova, odnosno ljekarničkog sustava, najviše će pogodovati velikim veledrogerijama koje su itekako zainteresirane za preuzimanje nezavisnih ljekarni u Europi.

Otvaranje tržišta
Njemačka kao najveće europsko tržište lijekova, treće tržište po veličini u cijelom svijetu, stoga je i više nego privlačna destinacija za ulagače. Kad su u pitanju aktualne rasprave o europskom ljekarništvu, Komisija je na stavu da tržište treba otvoriti, ali istodobno pojačati kontrole i stručni nadzor te povećati utjecaj farmaceuta. Portolan tvrdi da HLJK podržava takav model. “Međutim, za otvaranje našeg tržišta sad nije vrijeme jer Hrvatska nema razrađene mehanizme kontrole koji moraju spriječiti da interes profita prevlada interese struke, odnosno pacijenata. To su vrlo osjetljiva pitanja koja moramo strogo propisati, i smatram da barem do ulaska u Europsku uniju Hrvatska treba zadržati ograničenja u ljekarništvu. Kad uđemo u EU, vidjet ćemo što će se od nas tražiti, a do tad bi mogle biti riješene i spomenute dileme o kojima se raspravlja, odnosno otkriti stav Europskog suda pravde”, zaključuje Portolan.