Nakon što je američka vlada preuzela hipotekarne divove Fannie Mae i Freddie Mac, ali i spasila najveću svjetsku osiguravajuću kuću American International Group (AIG) te nakon propasti investicijske banke Lehman Brothers, na scenu stupaju FBI i regulatori. Naime, FBI je pokrenuo istragu protiv direktora tih kompanija koje se sumnjiči za prijevaru, no oni su samo dio istrage od ukupno 26 komapnija. Činjenica je kako je kriza drugorazrednih hipotekarnih kredita srušila međunarodni bankarski sustav i doprinijela potopu cijena nekretnina u Americi što je izazvalo veliki pritisak na FBI koji sada mora utvrditi odgovornost, prenose svjetski mediji. Financijske kompanije diljem svijeta su objavile kako su zbog kolapsa kreditnog tržišta zabilježile više od 500 milijardi dolara gubitaka i otpisa. Istraga u Fannie Maeu i Freddie Macu je započela tek nedavno, dok je FBI već neko vrijeme prisutan u Lehmanu i AIG-u. Također, istrazi se priključila i američka Komisija za vrijednosne papire koja istražuje je li u tim kompanijama bilo kršenja zakona od strane civila. Direktor FBI-a je obećao kako će “istragu ovih slučajeva obavljati što više na korporativnoj ljestvici kako bi oni koji su odgovorni dobili ono što zaslužuju”. No ove kompanije nisu prvi puta suočene sa istragom FBI-a. Fannie, Freddie i AIG su početkom desetljeća ‘namiještale’ brojke u knjigama.

Razni trikovi
Tako je Fannie Mae 2006. godine platila rekordnih 400 milijuna dolara kazne Komisiji za vrijednosne papire i regulatoru zbog toga jer su njezini čelni ljudi koristili razno razne trikove kako bi sakrili 10,3 milijarde dolara gubitka u razdoblju 2002. i 2004. godine kako bi sebi povećali bonuse. Isto tako, Freedie Mac je 2003. godine platio 125 milijuna dolara kazne jer je namještao visinu zarade od 2000. do 2003. godine. Istovremeno dok FBI pokreće istrage u posrnulim kompanijama i traži krivce za najveću krizu od Velike depresije 1930. godine, čelni čovjek Federalnih rezervi (Fed) Ben Bernanke i ministar financija Henry Paulson započeli su u Kongresu izlaganje programa spašavanja američkog financijskog sustava. Iako su smatrali kako će se odluka o ubrizgavanju 700 milijardi dolara donijeti bez većih teškoća, petosatno izlaganje programa dovoljan je dokaz kako stvari nisu krenule po planu. Naime, određen broj zastupnika Kongresa je istaknuo kako predloženi plan stavlja porezne obveznike pred previsok rizik.

Previsoka cijena
Dvojica predlagatelja su pred Odborom za bankarstvo Senata rekli kako je njihov prioritet poduprijeti američke banke, pa čak i ako to znači da poreznim obveznicima neće omogućiti najniže cijene za obezvrijeđenu imovinu. “Ako je cijena preniska, neće se ništa dogoditi, ako je pak cijena previsoka, uzrokovat ćemo izuzetno velike gubitke poreznim obveznicima. No, saslušanja u Kongresu su tek počela, i pitanje je kada će se donijeti odluka. U isto vrijeme svih ovih događaja, Fed se u srijedu po drugi put u 24 sata odlučio na novčane injekcije radi poboljšanja likvidnosti globalnih tržišta, ovoga puta zajedno sa središnjim bankama Australije i skandinavskih zemalja, kako bi se tržišta novca opskrbila s dodatnih 30 milijardi dolara. Fed je tako uspostavio valutne ‘swapove’ sa središnjim bankama Australije, Danske, Norveške i Švedske, kao mjeru premošćivanja nelikvidnosti u određenoj valuti, povrh iznosa od 247 milijardi dolara ubrizganih putem valutnih swapova s drugim središnjim bankama.