Hrvatskoj ne treba špekulativna burza kapitala jer je štetna za širu društvenu zajednicu. U tom kontekstu navest ću podatak da su samo prošle godine razni špekulanti na Zagrebačkoj burzi kapitala zaradili oko 5,5 milijardi kuna iako pravni subjekti preko kojih su to postigli ne predstavljaju ekonomske relevantne veličine i propulzivna poduzeća u čije se dionice isplatilo ulagati.

Isto tako poznato je da je prošle godine ulaganje u našu proizvodnju iznosilo svega oko 20 posto od ukupnog (što je među najnižim od tranzicijskih zemalja), a pogotovo od razvijenih kod kojih se kreće iznad 50 posto. Da bi se kod nas promijenila situacija na bolje, Burza i HANFA (koja je nadzire) morale bi pod hitno pribaviti relevantne podatke za sve pravne subjekte koji kotiraju na burzi i učiniti ih dostupnim javnosti i medijima. Ti podaci trebali bi se svakodnevno objavljivati uz postojeće, kako bi se potencijalni ulagači prepoznali propulzivna i perspektivna poduzeća u koja se isplati ulagati. Tako bi se izbjegao odljev kapitala u poduzeća koja godinama posluju s gubitkom, što u krajnjoj instanci znači i manje sredstava za ulaganje u zdravu proizvodnju. Bitni podaci za prepoznavanje relevantne ekonomske moći i propulzivnosti poduzeća koji bi se redovno trebali javno objavljivati su sljedeći: ukupna materijalna vrijednost poduzeća na dan uvrštenja na Burzu kapitala, te ukupan broj dionica; rezultati poslovanja u posljednje tri godine, te visina isplačene dividende po dionici; vrijednost kapitalnih ulaganja u posljednje tri godine; približne stručne procjene nematerijalne vrijednosti poduzeća sadržane u vlastitim tehnologijama zasnovanim na: tehničkim unapređenjima, izumima i patentima svojih zaposlenika.
mr. sc. Ilija Bilandžija