Nakon što je najavila da će za realizaciju plana oporavka američkog financijskog sektora biti potrebno izdvojiti više stotina milijardi dolara, administracija predsjednika Georgea W. Busha zatražila je odobrenje Kongresa da uloži 700 milijardi dolara u otkup nelikvidne imovine banaka koja se temelji na hipotekarnim kreditima. Ako Kongres odobri taj plan, to će biti najveća intervencija američke vlade u financijski sustav od Velike depresije.

A upravo na pogreškama iz krize 1931. godine Amerikanci pokušavaju spasiti gospodarstvo. Naime, odluku vlade u ubrizgavanju dodatne likvidnosti podržao je i predsjednik američke središnje banke Ben Bernanke. On je upozorio da su nagomilane nelikvidne vrijednosnice u bilancama banaka zaustavile posuđivanje među bankama i drugim financijskim institucijama, što prijeti ozbiljnim štetama cijelom gospodarstvu, te da je potrebna hitna intervencija. Premda su neki očekivali kako će Bernanke reagirati spuštanjem kamatne stope, to se nije dogodilo. Naime, s obzirom na sadašnju kamatnu stopu od 2,25 posto te inflaciju veću od pet posto prostora na strani monetarne politike i nema previše, što je u konačnici rezultiralo najnovijim dogovorom Feda i ministarstva financija. No Ben Bernanke dosad je pokazao odmak od tržišnog fundamentalizma koji je krasio njegova prethodnika Alana Greenspana. Naime, prijašnje spuštanje kamatne stope često je nailazilo na kritike onih koji smatraju da bi stabilnost cijena morala biti prioritet. No Bernanke je još prije godinu dana upozoravao na sasvim izgledno izbijanje recesije u Sjedinjenim Državama, što se iz današnje perspektive pokazalo dobrim predviđanjem. Štoviše, danas mnogi smatraju da bi američko gospodarstvo već odavno bilo u recesiji da se šef Feda nije fokusirao više na rast, a manje na inflaciju. U kontekstu je znakovit i njegov govor iz 2002. godine. Naime, na 90. rođendan Miltona Friedmana, zagovornika monetarizma, Bernanke je rekao: “Dopustite mi da na trenutak ugrozim svoju poziciju čelnog čovjeka Feda. Želio bih se obratiti Miltonu Friedmanu. Da, u pravu ste, mi smo izazvali Veliku depresiju. I žao nam je. No zahvaljujući vama, to se više neće ponoviti”, rekao je Bernanke podsjećajući na propust središnje banke tijekom krize 1929. godine. Pa ipak, nova Velika kriza se ponovila, no ovaj put je Fed na vrijeme olabavio monetarni okvir upravo kako je njen predsjedniknajavio prije nekoliko godina. Nadalje, za razliku od Greenspana, Bernanke se u početku nije miješao u političke odluke. Dok je Greenspan javno podržavao Clintonov plan smanjenja deficita i Bushevo rezanje poreza, Bernanke je na pitanje o oporezivanju odgovarao da to nije njegov posao, da je njegova zadaća isključivo monetarna politika, te da fiskalna politika ima šire društvene posljedice zbog čega su političari i izabrani da bi njome upravljali. Pa ipak, nakon posrtaja financijskih institucija u Americi, te paničnog bijega ulagača s burzi, Bernanke je pozdravio najnoviju odluku Vlade, odnosno Bushev zahtjev o ubrizgavanju 700 milijardi dolara. Bernanke je inače bio član vijeća guvernera Feda od 2002. do 2005. godine nakon čega je u veljači 2006. izabran za predsjednika američke središnje banke. Studirao je ekonomiju na Harvardu, a kasnije se zaposlio kao profesor na Sveučilištu Princeton.

Činjenice

Rast cijene nafte
Cijene nafte skočile su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima iznad 107 dolara za barel, čime je nastavljen trend njihova rasta, pokrenut objavom plana pomoći američke vlade financijskom sektoru.

Otplata kredita
Gotovo pet milijuna Amerikanaca je u zakašnjenju s otplatom kredita za kuću ili u postupku ovrhe, što je još jedno upozorenje za brzu intervenciju vlade

Zdravstveno osiguranje
Do 2020. potrošnja na zdravstvo odnosit će više od 22 posto BDP-a SAD-a. Najveći izazov u tome je činjenica da 47 milijuna Amerikanaca nema zdravstveno osiguranje. Bernanke kaže da taj problem stoji federalnu vladu i vlasti pojedinih saveznih država oko 35 milijardi dolara godišnje.