Liječnici iz Kliničke bolnice Dubrava u peticiji upućenoj upravi bolnice optužili su svog kolegu neurologa da je počinio niz stručnih propusta izazvavši smrt deset pacijenata, a teške optužbe iznijeli su i u javnost, nakon čega su se javili i navodni oštećeni pacijenti koje je liječio dr. Anđelko Vrca. Čini se da bi slučaj u koji se uključila čak i policija te USKOK mogao rezultirati nizom sudskih tužbi. Odvjetnik Josip Mađarić koji se specijalizirao za medicinsko pravo, međutim, upozorava da u ovakvim slučajevima treba biti iznimno oprezan.

Jeste li imali sličan slučaj u karijeri?
“Moj ured za sada nije uključen u konkretan slučaj, tako da ga ne mogu komentirati. U svojoj dosadašnjoj praksi imao sam par slučajeva gdje su mi klijenti došli po preporuci odnosno uputi nekog liječnika s nakanom da se podnese prijava i procesuira drugi odjelni liječnik ili šef odjela. Nakon konzultacije sa vještacima odustali smo od daljnjih aktivnosti na tim predmetima jer se nije moglo utvrditi da se radilo o medicinskoj pogrešci. Postupanje u takvim situacijama iziskuje povećanu mjeru opreza u donošenju zaključaka, upravo radi mogućih zlouporaba i dvojbenih motiva. Kod nas nije zabilježeno ovako javno i medijski popraćeno međusobno optuživanje za pogrešno liječenje unutar liječničkih krugova, no to je faza koju su zdravstveni sustavi razvijenih zemalja, kao što su Sjedinjene Američke Države prošle prije tridesetak i više godina, i tome se ne treba previše čuditi. Istodobno s ozbiljnijim otvaranjem tržišta zdravstvenih usluga privatnom kapitalu, neminovnim prevladavanjem zakona profita a ne socijale, povećanom konkurencijom među liječnicima i njihovim ustanovama toga će biti sve više. Definitivno će slabiti, do sada i sada, izražena solidarnost unutar struke, a jačati će konkurencija.

Jeli sustav reagirao na primjeren način?
Osobno sam sklon biti na oprezu u prosuđivanju i donošenju zaključaka o mogućim liječničkim pogreškama koje se započinju procesuirati kao posljedica nečije “naknadno probuđene savjesti”. Zdravstveni sustav, kakav bio da bio, ima propisanu proceduru, mjesto, vrijeme i institucije koje bi trebale reagirati na svaku prijavu, posebice onu koja izađe iz sustava samog. Adekvatnost reagiranja sustava i kvaliteta su definitivno nedostatni, ali to je sasvim drugo pitanje.

No, u istragu se uključila policija i Uskok…
Mislim da je jako loše da o usko stručnim pitanjima, kao što su pogrešna dijagnoza ili pogrešna terapija, istragu vodi policija ili Uskok. No naravno, za to nisu krivi pacijenti niti javnost, već je upravo najveći krimen zdravstvenog sustava u cjelini što se previše slučajeva nastoji sakriti, a ako se već procesuira unutar sustava onda se pod pojam komplikacije nastoji podvesti čak i ono što je bjelodano jasno da je stručna pogreška. U zemljama s definiranim zdravstvenim sustavima o stručnim pogreškama odlučuje struka, i to u okviru zdravstvene ustanove, Ministarstva zdravstva ili Liječničke komore, a policija i sudovi rijetko i iznimno. Nažalost, upravo radi zatvorenosti našeg sustava i njegovoj sklonosti da nastoji braniti i ono što se ne da obraniti, pacijenti se opravdano obraćaju policiji i sudovima. To funkcionira i funkcionirat će na zakonu spojenih posuda – što je sustav zatvoreniji i neadekvatno procesuira pogreške unutar sebe, to će pacijenti više tražiti pomoć u institucijama izvan njega. Mislim da oni koji su kod nas odlučivali o tome nisu ovo imali na umu. Najveću štetu od toga imaju upravo liječnici, jer su, često puta i neopravdano, izloženi policijskim, a ne mogućim istragama stručnih tijela.

Povećava li se broj sudski tužbi protiv liječnika?
Premda nema gotovo nikakvih statistika, iz vlastitog iskustva mogu reći da se broj tužbi protiv liječnika i bolnica kao njihovih poslodavaca povećava gotovo geometrijskom progresijom. No, tu valja naglasiti da je najveći broj slučajeva neutemeljen. Po mojim pokazateljima, kod svega 10-15% klijenata koji dođu u naš ured radi procesuiranja i tužbi protiv liječnika i bolnica, možemo govoriti da je počinjena neka stručna pogreška i da ima šanse uspjeti u sporu. To su i svjetske statistike. Premda visina odšteta za sada ne predstavlja neki osobiti teret za zdravstvo, vrlo brzo će to biti ozbiljna stavka. Osiguranje od odgovornosti liječnika i ustanova je u čitavom svijetu jedini pravi način da se bolnice zaštite od tog rizika.

Koja je najveća odšteta koju ste ostvarili za svoje stranke?
Upravo je nedavno postala pravomoćna presuda protiv jednog Doma zdravlja koji je mojim strankama, radi smrti rođaka uslijed pogrešne dijagnoze i izostale terapije, dužan platiti oko 1,5 mil. kuna. Naravno da nisu osigurani!”