Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Država traži monopol na uvoz najskupljih lijekova

Autor: Marija Crnjak
04. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Ministarstvo zdravstva razrađuje prijedlog prema kojem bi skupe lijekove uvozila posebna, novoosnovana, državna agencija što bi zdravstvenom sustavu moglo uštediti oko 60 mil. kuna

Osnivanjem državne agencije, koja bi imala ekskluzivno pravo uvoza posebno skupih lijekova, što je najavio ministar zdravstva Darko Milinović, država bi na skupim lijekovima mogla uštedjeti i do 60 milijuna kuna koji odlaze na zaradu aktualnih dobavljača lijekova, navodni je izračun Ministarstva zdravstva. Doduše, kako doznajemo iz izvora bliskih Ministarstvu, ideja o osnivanju agencije tek je u fazi razrade i tek treba vidjeti može li se realizirati onako kako je zamišljena. Također, izvori Poslovnog dnevnika tvrde da je čak neprovediva i da bi zapravo progutala mnogo više novca od ušteđenog. Povod za najavu o osnivanju agencije nedavna je afera vezana uz složenu proceduru kojom se u Hrvatskoj realizira liječenje skupim lijekovima zbog čega je smijenjen i voditelj odjela za lijekove Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Tonči Buble. Uz to, Fondu za skupe lijekove ove će godine nedostajati sedamdesetak milijuna kuna za potrebe svih pacijenata. Fond je ove godine iz proračuna dobio 200 milijuna kuna, a još pedeset milijuna doznačit će se rebalansom proračuna, dok je prošle godine na skupe lijekove otišlo gotovo 400 milijuna kuna.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Naš izvor iz HZZO-a tvrdi da neki dobavljači na skupe lijekove, koji se između ostalog koriste za liječenje tumora, hepatitisa C ili nekih rijetkih bolesti, nabijaju marže od čak 50 posto, te bi se izravnom suradnjom proizvođača i države moglo uštedjeti do 60 milijuna kuna godišnje te time povećati i budžet fonda. Državna agencija bi zapravo trebala funkcionirati poput veledrogerije te surađivati izravno s proizvođačima, no bez ostvarivanja profita, odnosno marži koje povećavaju cijene lijekova. Kako se radi o relativno malom broju pacijenata kojima su potrebni vrlo skupi lijekovi, radi se o 300 do 400 pacijenata, pretpostavlja se da za realizaciju izravne suradnje s proizvođačima nije potrebna jaka infrastruktura, uključujući i zaposlene koji bi se mogli regrutirati iz HZZO-a. Iako je većina naših sugovornika iz farmaceutske branše, bar kad je riječ o službenim izjavama, zasad suzdržana jer se još čekaju detalji iz Ministarstva, najava osnivanja agencije koja će imati ekskluzivno pravo na uvoz skupih lijekova nikog ne oduševljava, već prije zbunjuje. Doduše, kad su u pitanju veledrogerije koje će time izgubiti dio zarade, oduševljenje se ne može ni očekivati. Mohamed Radwan Joukhadar, član Uprave tvrtke Medical Intertrade, upozorava da je osnivanje agencije svakako trošak za zdravstvo. Medical Intertrade jedna je od četiri velike veledrogerije koja prema našim informacijama drži najveći udio kad je u pitanju opskrba hrvatskih pacijenata vrlo skupim lijekovima. “Teško je dati odgovarajući komentar na osnivanje agencije jer postoje informacije koje nam nisu poznate, poput toga hoće li obavljati i distribuciju tih lijekova”, ističe Joukhadar.

Osnivanjem državne agencije, koja bi imala ekskluzivno pravo uvoza posebno skupih lijekova, što je najavio ministar zdravstva Darko Milinović, država bi na skupim lijekovima mogla uštedjeti i do 60 milijuna kuna koji odlaze na zaradu aktualnih dobavljača lijekova, navodni je izračun Ministarstva zdravstva. Doduše, kako doznajemo iz izvora bliskih Ministarstvu, ideja o osnivanju agencije tek je u fazi razrade i tek treba vidjeti može li se realizirati onako kako je zamišljena. Također, izvori Poslovnog dnevnika tvrde da je čak neprovediva i da bi zapravo progutala mnogo više novca od ušteđenog. Povod za najavu o osnivanju agencije nedavna je afera vezana uz složenu proceduru kojom se u Hrvatskoj realizira liječenje skupim lijekovima zbog čega je smijenjen i voditelj odjela za lijekove Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Tonči Buble. Uz to, Fondu za skupe lijekove ove će godine nedostajati sedamdesetak milijuna kuna za potrebe svih pacijenata. Fond je ove godine iz proračuna dobio 200 milijuna kuna, a još pedeset milijuna doznačit će se rebalansom proračuna, dok je prošle godine na skupe lijekove otišlo gotovo 400 milijuna kuna.

Naš izvor iz HZZO-a tvrdi da neki dobavljači na skupe lijekove, koji se između ostalog koriste za liječenje tumora, hepatitisa C ili nekih rijetkih bolesti, nabijaju marže od čak 50 posto, te bi se izravnom suradnjom proizvođača i države moglo uštedjeti do 60 milijuna kuna godišnje te time povećati i budžet fonda. Državna agencija bi zapravo trebala funkcionirati poput veledrogerije te surađivati izravno s proizvođačima, no bez ostvarivanja profita, odnosno marži koje povećavaju cijene lijekova. Kako se radi o relativno malom broju pacijenata kojima su potrebni vrlo skupi lijekovi, radi se o 300 do 400 pacijenata, pretpostavlja se da za realizaciju izravne suradnje s proizvođačima nije potrebna jaka infrastruktura, uključujući i zaposlene koji bi se mogli regrutirati iz HZZO-a. Iako je većina naših sugovornika iz farmaceutske branše, bar kad je riječ o službenim izjavama, zasad suzdržana jer se još čekaju detalji iz Ministarstva, najava osnivanja agencije koja će imati ekskluzivno pravo na uvoz skupih lijekova nikog ne oduševljava, već prije zbunjuje. Doduše, kad su u pitanju veledrogerije koje će time izgubiti dio zarade, oduševljenje se ne može ni očekivati. Mohamed Radwan Joukhadar, član Uprave tvrtke Medical Intertrade, upozorava da je osnivanje agencije svakako trošak za zdravstvo. Medical Intertrade jedna je od četiri velike veledrogerije koja prema našim informacijama drži najveći udio kad je u pitanju opskrba hrvatskih pacijenata vrlo skupim lijekovima. “Teško je dati odgovarajući komentar na osnivanje agencije jer postoje informacije koje nam nisu poznate, poput toga hoće li obavljati i distribuciju tih lijekova”, ističe Joukhadar.

No osnivanje agencije će predstavljati dodatni trošak za zdravstveni budžet jer su temeljem Zakona o lijekovima i Pravilnika o dobroj praksi o prometu lijekova na veliko uspostavljeni kadrovski i tehnički uvjeti koje poduzeće za promet lijekovima mora ispunjavati, ističe Joukhadar koji smatra da će se agencija uz to susresti i s brojnim zahtjevima postavljenim od strane proizvođača reguliranim kupoprodajnim ugovorima. Drugim riječima, ulaganje u infrastrukturu te usklađivanje poslovanja agencije s brojim propisima čija se provedba strogo kontrolira stoji mnogo više od navodne uštede. Istodobno, predstavnici veledrogerija ne slažu se s ministrovim izjavama o ogromnim maržama, te tvrde da marže za te lijekove rijetko kad prelaze jedan do dva posto od cijene lijeka. I Radwan Joukhadar smatra da s obzirom da cijene lijekova na tržištu određuju proizvođači nema potrebe za osnivanjem agencije kad već postoje etablirane veleprodaje za promet lijekovima.

Autor: Marija Crnjak
04. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close