Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Inspektorat udvostručio broj registriranih iznajmljivača

Autor: Eleonora Dukovac
04. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Premda u privatnom smještaju boravi trećina turista njegova prosječna iskorištenost svega je 41 dan godišnje

Dok državna turistička politika inzistira na pomacima prema elitnom turizmu i važnosti investicija u hotelski smještaj visoke kategorije, u Hrvatskoj privatni smještaj i gosti koji ga biraju i dalje progresivno rastu. U zemlji masovnog turizma čak je 45 posto smještajnih kapaciteta u privatnom smještaju, a 58,4 tisuće kućanstava registrirano je za tu djelatnost. Samo se u prošloj godini na tržištu našlo gotovo 17 tisuća kreveta više u privatnom smještaju, četiri posto više u odnosu na godinu ranije. Vrtoglava brojka od preko 421 tisuću kreveta čeka na turiste po sobama, apartmanima i kućama za odmor.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Kratka sezona
Jasno je da se od turizma može lijepo zaraditi, te da sobe i apartmani mnogima postaju jedini izvor prihoda. Međutim, činjenica je da su i češljanja Državnoga inspektorata mnoge prisilila na legalizaciju, pa su i statistike porasle. Smještaj u privatnim sobama, apartmanima i kućama za odmor dodatno dobiva na važnosti zbog porasta troškova života, posebno na susjednim emitivnim tržištima. Prema podacima Ministarstva turizma, u prošloj je godini 32 posto ukupnih noćenja ostvareno upravo u privatnom smještaju – blizu 17,7 milijuna, što je bilo gotovo 15 posto više nego 2006. godine. Za privatan smještaj odlučilo se više od 2,5 milijuna turista, što je povećanje od gotovo 16,5 posto. No, prosječna iskorištenost takvih kapaciteta od 41 dan, uz prosječan boravak gosta od sedam dana, svjedoče kako uz dominaciju privatnog smještaja naša zemlja ne može bitnije odmaknuti od masovnog turizma i njegove izrazite sezonalnosti. Zato se i često ističe važnost da Hrvatska na obali dobije 50 tisuća novih hotelskih soba, odnosno stotinu tisuća novih hotelskih kreveta ako želi kvalitetan turizam i opstanak u konkurenciji na Mediteranu. U špici sezone većina posluje dobro, a niz pokazatelja ukazuje da na tržištu privatnog smještaja ne bi trebalo biti većih odstupanja u odnosu na prošlu godinu.

Dok državna turistička politika inzistira na pomacima prema elitnom turizmu i važnosti investicija u hotelski smještaj visoke kategorije, u Hrvatskoj privatni smještaj i gosti koji ga biraju i dalje progresivno rastu. U zemlji masovnog turizma čak je 45 posto smještajnih kapaciteta u privatnom smještaju, a 58,4 tisuće kućanstava registrirano je za tu djelatnost. Samo se u prošloj godini na tržištu našlo gotovo 17 tisuća kreveta više u privatnom smještaju, četiri posto više u odnosu na godinu ranije. Vrtoglava brojka od preko 421 tisuću kreveta čeka na turiste po sobama, apartmanima i kućama za odmor.

Kratka sezona
Jasno je da se od turizma može lijepo zaraditi, te da sobe i apartmani mnogima postaju jedini izvor prihoda. Međutim, činjenica je da su i češljanja Državnoga inspektorata mnoge prisilila na legalizaciju, pa su i statistike porasle. Smještaj u privatnim sobama, apartmanima i kućama za odmor dodatno dobiva na važnosti zbog porasta troškova života, posebno na susjednim emitivnim tržištima. Prema podacima Ministarstva turizma, u prošloj je godini 32 posto ukupnih noćenja ostvareno upravo u privatnom smještaju – blizu 17,7 milijuna, što je bilo gotovo 15 posto više nego 2006. godine. Za privatan smještaj odlučilo se više od 2,5 milijuna turista, što je povećanje od gotovo 16,5 posto. No, prosječna iskorištenost takvih kapaciteta od 41 dan, uz prosječan boravak gosta od sedam dana, svjedoče kako uz dominaciju privatnog smještaja naša zemlja ne može bitnije odmaknuti od masovnog turizma i njegove izrazite sezonalnosti. Zato se i često ističe važnost da Hrvatska na obali dobije 50 tisuća novih hotelskih soba, odnosno stotinu tisuća novih hotelskih kreveta ako želi kvalitetan turizam i opstanak u konkurenciji na Mediteranu. U špici sezone većina posluje dobro, a niz pokazatelja ukazuje da na tržištu privatnog smještaja ne bi trebalo biti većih odstupanja u odnosu na prošlu godinu.

“Diljem obale situacija u privatnom smještaju nije ista. U Primorsko-goranskoj županiji, primjerice, drastično je u deset godina porastao kategorizirani legalan privatan smještaj, s osam je skočio na 14 tisuća registriranih kapaciteta u prošloj godini, čemu je u velikoj mjeri pridonijela suradnja s Državnim inspektoratom i sustavom turističkih zajednica. Naime, među tih šest tisuća ”novih“ poveći je broj legaliziranih, a ne novoizgrađenih”, kaže Nedo Pinezić, predsjednik Udruženja iznajmljivača privatnog smještaja Hrvatske i ističe kako država privatan smještaj ne bi trebala stavljati u negativan kontekst, odnosno favorizirati samo hotele, već također skrbiti i za njegov ispravan razvoj jer osigurava egzistenciju mnogim obiteljima. Svjestan kako ima niz loših primjera i u tom segmentu, Pinezić ističe kako ne treba sve privatne iznajmljivače trpati u isti koš, jer mnogi kvalitetno rade svoj posao i ulažu u kapacitete pa je sve veći broj soba i apartmana u kategoriji četiri i pet zvjezdica. “Nije nam cilj povećanje privatnih smještajnih kapaciteta, već njihova legalizacija. Velik problem leži u 250 tisuća registriranih vikend-objekata sa oko milijun postelja koje treba prekontrolirati i legalizirati ako se bave turističkom djelatnošću”, veli Pinezić.

Specijalizirane agencije
Inače, prema podacima Državnoga inspektorata, uz Hrvate, Slovenci, Mađari, Česi i Slovaci prednjačili su po crnom “zimmmer frei” usluzi. Njihovi su inspektorati tijekom prošle sezone doskočili takvoj djelatnosti u 1157 smještajnih jedinica s ukupno 4139 postelja. “Od velike su važnosti u tom lancu male specijalizirane agencije koje se bave iznajmljivanjem privatnog smještaja. Samo je na Krku šezdesetak takvih agencija. Iskustva su odlična, posebno uz dobru suradnju sa sustavom turističkih zajednica”, smatra Pinezić.

Cijene u rasponu od 60 do 300 eura

U kategoriji tri zvijezdice, prostora za povećanje cijena nije bilo previše. Cijene variraju, ovisno o mjestu, kategoriji, opremljenosti, pogledu na more… Prosječna cijena klasičnog apartmana sa tri zvjezdice, za četiri osobe, u špici sezone, kreće se od 60 do 100 eura. Dvjestotinjak eura stoje apartmani s četiri zvijezdice, a dodatna zvjezdica na apartmanu plaća se 300 eura dnevno.

Autor: Eleonora Dukovac
04. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close