Agencija za privatizaciju Srbije prodala je 16 poduzeća nastalih na imovini matičnih tvrtki iz država nekadašnjih članica bivše SFRJ. Tvrtke su prodane bez obzira na protesne note koje su srpskoj vladi došle iz Slovenije, Hrvatske i BiH.

Među prodanim poduzećima nalaze se kompanije Mirna trgovina, Beoprevoz, Hidrogradnja komerc, Beoinduplati, Jugradis, Semenarna, Elektrokovina, Ključ komerc, Kontinentalšped, Energo-beoinženjering, Servis specijalnih vozila, ATM, Niš Herc, Reko iz Bora, Inles komerc iz Ćuprije i Srpski opanak iz Valjeva. Sva poduzeća kupljena su za oko pet milijuna eura. Kupci tih poduzeća, koja uglavnom imaju nekretnine u Beogradu i unutrašnjosti zemlje, nisu bili previše uznemireni činjenicom da kupuju tvrtke koje mogu biti predmet spora između Srbije, Hrvatske i Slovenije. U Agenciji za privatizaciju evidentirano je oko 150 poduzeća koja su povezana osnivačkim kapitalom s imovinom u bivšim jugoslovenskim republikama. Od tog broja oko 50 poduzeća pojavit će se na aukciji u kolovozu i rujnu, oko četrdeset tvrtki u fazi je pripreme javnog poziva, dok se za ostale radi dražbena dokumentacija. Ta poduzeća ušla su u proceduru prodaje nakon što je vlada izmijenila uredbu kojom je omogućeno da vlasnička prava nad imovinom budu upisana u korist novoosnovanih poduzeća. Premijer Srbije Mirko Cvetković izjavio je da je prethodna vlada donijela uredbu na bazi reciprociteta jer su i srpska poduzeća prodana u tim državama. Reagiralo je i hrvatsko ministarstvo pravosuđa koje upozorava na jednostrani potez Srbije, ustvrdivši da je nužno potpisati bilateralni ugovor kao što je to napravljeno s Makedonijom i Slovenijom, te dogovoreno s Bosnom i Hercegovinom.