Ministarstvo gospodarstva priprema raspodjelu prvih 100 milijuna kuna od 627 milijuna kuna obećanih državnih potpora tekstilnoj industriji, potvrdio je Poslovnom dnevniku državni tajnik za gospodarstvo Leo Begović. Iako je Ministarstvo gospodarstva od 2005. do 2007. potpore tekstilnoj industriji odobravalo netransparentno, takvoj bi praksi sada trebao doći kraj. Ministarstvo je odobrilo po 20 milijuna kuna potpora u 2005. i 2006., dok za 2007., iako je natječaj oglašen (lani 17. srpnja), postupak nije proveden. Podjela 40 milijuna kuna provedena je netransparentno, kriteriji su ostali nepoznati baš kao i iznos potpora što je izazvalo veliko nezadovoljstvo među tekstilcima. Udruženje grupacije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori od Ministarstva je još u veljači zatražilo objavu liste tvrtki kojima su odobrene potpore.

Četrdesetak članica Udruženja vjeruje da su glavninu potpora izvukle samo tri, četiri tvrtke (najviše se spominjao Varteks), a ostalima su pripale “mrvice”. Na izravan upit Poslovnog dnevnika hoće li Ministarstvo ispuniti zahtjev Udruženja, glasnogovornik Tomislav Mazal odgovara da “objava popisa s iznosima potpora nije praksa Ministarstva jer ne pridonosi konstruktivnom rješavanju problema dodjele potpora i uklanjanju prijepora koji su u vezi s tim nastali, nego upravo suprotno”. Milan Stojanović iz T.K.T. Zlatne igle je ustvrdio da je njegova tvrtka za brendiranje proizvodnje (izvoz u Rusiju) investirala 350.000 eura. Iz potpora je dobio samo 40-ak tisuća kuna što je odbio primiti. “Povjerenstvo za izradu natječaja, u koje su sada uz predstavnike Ministarstva uključeni i Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska obrtnička komora te Hrvatski izvoznici intenzivno radi i do kraja srpnja definirat će kriterije. Natječaj ide u rujnu, lista odabranih projekata, odnosno tvrtki, bit će poznata u listopadu kada slijedi isplata potpora”, pojasnio je postupak Begović. Održi li se rok, tvrtke će potpore dobiti godinu dana nakon usvajanja razvojne strategije i operativnog programa hrvatske industrije tekstila i odjeće, kojom Vlada do 2015. planira za očuvanje 5000 radnih mjesta investirati 1,67 milijardi kuna, i to 627 milijuna kroz državne potpore, 896 milijuna kredita izdanih uz državna jamstva, dok je 157 milijuna kuna za podmirivanje dugova tvrtki iz branše. Tekstilci su ponovno na nogama, u strahu su da bi i kod podjele najavljenih 100 milijuna kuna opet mogli ostati “kratkih rukava”. Naime, tražeći model opstanka početkom 2006. Klaster tekstilne industrije s predsjednikom Zoranom Košcecom iz Varteksa osnovalo je oko 30 tvrtki. No u siječnju 2008. Varteks, Kotka, Čateks, Estare Culto, Orljava, Regeneracija, Kamensko, Potomac i TKT Zlatna igla “zaboravljaju” ostale iz Kastera i osnivaju Hrvatsku agenciju za razvoj tekstilne industrije (HARTI) kao “radno tijelo Klastera”. Glavni je cilj HARTI-ja, izvijestili su javnost, “poticati, organizirati, usmjeravati i koordinirati financiranje programa i projekata u sklopu strategije”. Tvrtke iz Klastera (nepozvane u HARTI) vjeruju da je Varteks stožer inicijative te da je uz potporu potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Damira Polančeca zapravo glavni autor kriterija, odnosno HARTI je kulisa za novu netransparentnu podjelu ovogodišnjih 100, a možda i ostalih 527 milijuna kuna. Državni tajnik za gospodarstvo Leo Begović o prethodnim postupcima podjele potpora ne želi govoriti, podsjeća da je imenovan tek u ožujku 2008. godine. Za raspodjelu 100 milijuna kuna jamči punu transparentnost, lista tvrtki s iznosima potpora bit će, kaže, objavljena na web stranici Ministarstva. Od ove godine, pojašnjava, riječ je o tzv. horizontalnim potporama prilagođenim direktivama EU koje ulaze u registar potpora isplaćenih gospodarstvu.

Ključni kriterij je uspješno poslovanje, gubitaši, tvrtke u stečaju ili dužnici prema za poslenicima i državi ne mogu računati na potpore, otkriva Begović. “Strategije konkurentnosti bazirane na količini, ulaganje u brend i ulazak u specijalne tržišne niše tri su strateška okvira iz novog natječaja unutar kojih je razvrstano devet potprojekata poput: kupnja nove tehnologije, klasterizacija, akvizicije zbog okrupnjavanja ili razvoj distribucijskih kanala”, iznosi Begović. Tvrdi da sve dosadašnje potpore nikada nisu bile namijenjene za restrukturiranje tvrtki već isključivo za razvoj proizvodnje, a takve naravi bit će i ovogodišnje. Podsjeća, budući da potpore predstavljaju tek 30 posto investicije, u konačnici je riječ o 300 milijuna kuna koje će 2008/09. biti uložene u razvoj tekstilno-odjevne industrije, što će toj grupaciji dati snažan potisak. Međutim, Begovića demantiraju predsjednica Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec i Vlada s očitovanjem Europskoj komisiji o dodjeli državnih potpora. U dijelu koji se tiče tekstilaca stoji da će poticati devet programa. Na prvom mjestu je restrukturiranje i konsolidacija poduzetnika u teškoćama. Varteks je, upozoravaju i iz grupacije, od 2004. do 2007. provodio restrukturiranje i dobio i značajne kredite uz jamstva države i nemale potpore, no više ih zbog uvjeta EK ne smije dobiti do 2017. godine. Stoga, opominju, slaže scenarij po kojem bi opet mogao izvući sredstva. AZTN je u međuvremenu pokrenuo postupak nadzora svih potpora i otkrio nepravilnosti.

“Rezultati nadzora ukazali su da je Ministarstvo gospodarstva potpore dodjeljivalo ne poštujući kriterije sadržane u programu potpora koji je odobrila Agencija. Ministarstvu je stoga određen rok od tri mjeseca u kojem te nepravilnosti treba otkloniti. U protivnom AZTN će zatražiti od ministarstva, odnosno tvrtki povrat sredstava koja su dodijeljena protivno propisima, uvećana za pripadajuće zakonske kamate” sadržaj je odluke AZTN-a poslane Polančecu 30. svibnja. Na upit što ministarstvo poduzima po nalogu AZTN-a Begović uzvraća kako “nisu problematični iznosi potpora nego je riječ o neadekvatnom tumačenju dokumentacije”. “Zbog velike fluktuacije kadrova iz ministarstva određeni dokumenti tvrtki koje su dobile potpore nisu pravodobno i sukladno projektu pohranjeni. Taj nesporazum bit će otklonjen i nitko ne bi trebao vratiti sredstva koja su dobivena za ulaganje u nove proizvodne programe”, uvjeren je Begović. Najavljuje, kod sljedeće podjele potpora u startu će “blokirati” eventualna razmišljanja o zloporabama. Tvrtke koje dobiju potporu pri potpisu ugovora morat će u ministarstvu pohraniti mjenicu na primljeni iznos. Ustanovi li se da sredstva nisu investirana prema projektu mjenica će biti aktivirana. “Mjenica je zalog da će potpore tražiti i dobiti ozbiljne tvrtke, koje planiraju svoj dugoročni razvoj”, ocjenjuje Begović. Upravu Varteksa pitali smo mogu li otkriti iznos državnih potpora, jesu li na listi prozvanih od strane AZTN-a te stoje li tvrdnje većeg dijela branše da su HARTI osnovali kako bi opet izvukli maksimum potpora. Odgovor je uglavnom obrazlagao važnost strategije za branšu i golemu aktivnost ministarstva da uhvati rokove uz spominjanje da je HARTI otvoren za zainteresirane no, bez pojašnjenja zašto u HARTI nisu uključene sve članice Clustera.

Tajna veza Horvata i Polančeca

Milan Horvat, vlasnik Fime najveći dioničar Varteksa i predsjednik NO krajem lipnja dao je vrlo znakovitu izjavu: “Zbog visokih troškova proizvodnje u tekstilnoj industriji u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, Varteks će se preorijentirati na prodaju i strukturiranje tvrtke u smjeru plasmana svojih i drugih robnih marki, a nastavit će i distribuciju. Ne planiraju u potpunosti ugasiti proizvodnju u Hrvatskoj, već pažljivo izbalansirati miks”. Horvat je i najveći pojedinačni dioničar u Podravci. Poslovnim kuloarima bruji kako je upravo on, zbog posla koji je za Polančeca odradio nedavno u Podravci, ključna spona za neviđenu bliskost ministra gospodarstva i Varteksa u odnosu na brojan ostatak tekstilaca, te da Polančec pogodovanjem Varteksu zapravo odrađuje dug Horvatu zbog Podravke.