Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Moć pozitivne psihologije

Autor: Dubravka Miljković
16. srpanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Timovi koji su prošli intenzivniji program razvoja osobnih snaga već su za šest mjeseci povećali produktivnost za devet posto

Što bi vam pomoglo da u životu budete uspješniji: spoznaja o tome koji su vam nedostaci i kako ih možete prevladati ili pak znanje o jakim stranama i o tome kako ih možete još pojačati? Većina ljudi kojima je postavljeno to pitanje u okviru Gallupove studije provedene u šest zemalja odgovorila je da bi im potrebnije bilo znati koji su im nedostaci. Primjerice, u SAD-u je tako kazalo 59 posto ispitanih, u Kanadi i Velikoj Britaniji po 62, u Francuskoj 71, a u Kini i Japanu po 76 posto. Ako je to i vaš odgovor, jednako ste – u krivu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Zanemarena spretnost
Navikli smo usmjeravati se na negativno. Iskopavamo negativno, pokušavamo to popraviti i zamijeniti pozitivnim, odnosno onim što smatramo da je pozitivno. Osobito nam je lako uočiti kad se netko razlikuje od nas, pa i u tome vidjeti nedostatak. Primjerice, ako ste vrlo uredni i organizirani, vrlo ćete brzo zamijetiti nered na stolu svoje kolegice i zamjerati joj zbog toga. Usput ćete posve zanemariti njezinu spretnost u svladavanju “teških” klijenata. Istraživanja pokazuju da je korisnije upoznati svoje jake strane i onda na njima graditi poslovnu budućnost. Zašto je tako objašnjava neurolog dr. Harry Chugani: “Jako prometne ulice se proširuju, a one kojima se vozi rijetko bivaju zapuštene. Jače sinapse u mreži moždanih poveznica nastavljaju jačati, a one slabije vremenom nestaju. Nakon 15 godina života do tada stvorena mreža sinaptičkih veza više se ne mijenja. To ne znači da se ljudi nakon toga više uopće ne mogu promijeniti, nego to objašnjava zašto su promjene teške. Ljudi mogu postati svjesniji sebe, mogu stabilizirati svoje vrijednosti i uvjerenja, mogu steći nova znanja i vještine, razviti talente u osobne snage. Međutim, najveće će učinke ostvariti usmjere li napore na sinaptičke veze koje već jesu jake.” Nakon što svojim ispitanicima dijagnosticiraju talente, stručnjaci ih pouče kako talente mogu dalje razvijati, a potom prate efekte na tom području. Niz studija izvedenih po takvom obrascu pokazalo je da zaposlenici nakon takvog tretmana pokazuju veću zainteresiranost za posao koja onda pozitivno djeluje na učinak, veću sigurnost na poslu i manju fluktuaciju. Zaposlenici su isticali kako im je učenje o osobnim snagama podiglo samopouzdanje, pomoglo da donose bolje odluke o svojem životu i da budu produktivniji. Konkretan je primjer iz NAPCC-a (The Toyota North American Parts Center California – Toyotin centar autodijelova u Kaliforniji). Tvrtka ima 400 zaposlenika koji su podijeljeni u 54 radna tima. Svi su zaposlenici najprije testirani kako bi se utvrdili njihovi talenti, a u vrijeme pauza za ručak stručnjaci su u kratkim sesijama priopćavali rezultate i odgovarali na pitanja zaposlenih. Menadžeri tvrtke prošli su četverodnevni tečaj o teoriji i praktičnim koristima primjene kadrovske politike temeljene na talentima, a potom su u skladu s rezultatima testiranja formirali optimalne timove. U roku od godine dana njihova je produktivnost porasla za šest posto. Prethodne tri godine varirala je jedan posto, u plus ili minus, pa se takav porast pripisao toj intervenciji. A dva tima koja su prošla intenzivniji program razvoja osobnih snaga (vjerojatno i izvan vremena za ručak) povećala su svoju produktivnost za devet posto, i to već za šest mjeseci.

Što bi vam pomoglo da u životu budete uspješniji: spoznaja o tome koji su vam nedostaci i kako ih možete prevladati ili pak znanje o jakim stranama i o tome kako ih možete još pojačati? Većina ljudi kojima je postavljeno to pitanje u okviru Gallupove studije provedene u šest zemalja odgovorila je da bi im potrebnije bilo znati koji su im nedostaci. Primjerice, u SAD-u je tako kazalo 59 posto ispitanih, u Kanadi i Velikoj Britaniji po 62, u Francuskoj 71, a u Kini i Japanu po 76 posto. Ako je to i vaš odgovor, jednako ste – u krivu.

Zanemarena spretnost
Navikli smo usmjeravati se na negativno. Iskopavamo negativno, pokušavamo to popraviti i zamijeniti pozitivnim, odnosno onim što smatramo da je pozitivno. Osobito nam je lako uočiti kad se netko razlikuje od nas, pa i u tome vidjeti nedostatak. Primjerice, ako ste vrlo uredni i organizirani, vrlo ćete brzo zamijetiti nered na stolu svoje kolegice i zamjerati joj zbog toga. Usput ćete posve zanemariti njezinu spretnost u svladavanju “teških” klijenata. Istraživanja pokazuju da je korisnije upoznati svoje jake strane i onda na njima graditi poslovnu budućnost. Zašto je tako objašnjava neurolog dr. Harry Chugani: “Jako prometne ulice se proširuju, a one kojima se vozi rijetko bivaju zapuštene. Jače sinapse u mreži moždanih poveznica nastavljaju jačati, a one slabije vremenom nestaju. Nakon 15 godina života do tada stvorena mreža sinaptičkih veza više se ne mijenja. To ne znači da se ljudi nakon toga više uopće ne mogu promijeniti, nego to objašnjava zašto su promjene teške. Ljudi mogu postati svjesniji sebe, mogu stabilizirati svoje vrijednosti i uvjerenja, mogu steći nova znanja i vještine, razviti talente u osobne snage. Međutim, najveće će učinke ostvariti usmjere li napore na sinaptičke veze koje već jesu jake.” Nakon što svojim ispitanicima dijagnosticiraju talente, stručnjaci ih pouče kako talente mogu dalje razvijati, a potom prate efekte na tom području. Niz studija izvedenih po takvom obrascu pokazalo je da zaposlenici nakon takvog tretmana pokazuju veću zainteresiranost za posao koja onda pozitivno djeluje na učinak, veću sigurnost na poslu i manju fluktuaciju. Zaposlenici su isticali kako im je učenje o osobnim snagama podiglo samopouzdanje, pomoglo da donose bolje odluke o svojem životu i da budu produktivniji. Konkretan je primjer iz NAPCC-a (The Toyota North American Parts Center California – Toyotin centar autodijelova u Kaliforniji). Tvrtka ima 400 zaposlenika koji su podijeljeni u 54 radna tima. Svi su zaposlenici najprije testirani kako bi se utvrdili njihovi talenti, a u vrijeme pauza za ručak stručnjaci su u kratkim sesijama priopćavali rezultate i odgovarali na pitanja zaposlenih. Menadžeri tvrtke prošli su četverodnevni tečaj o teoriji i praktičnim koristima primjene kadrovske politike temeljene na talentima, a potom su u skladu s rezultatima testiranja formirali optimalne timove. U roku od godine dana njihova je produktivnost porasla za šest posto. Prethodne tri godine varirala je jedan posto, u plus ili minus, pa se takav porast pripisao toj intervenciji. A dva tima koja su prošla intenzivniji program razvoja osobnih snaga (vjerojatno i izvan vremena za ručak) povećala su svoju produktivnost za devet posto, i to već za šest mjeseci.

Konferencija u Opatiji
Ovo je samo jedno od područja primjene pozitivne psihologije – novoga smjera u psihologiji koji se, otkako je službeno prihvaćen 1998. godine, ubrzano razvija u cijelome svijetu. Posebno priznanje hrvatskim znanstvenicima bilo je i povjeravanje organizacije Četvrte europske konferencije o pozitivnoj psihologiji koja je početkom srpnja održana u Opatiji, a usto je bila najposjećenija do sada. Bilo je gotovo 500 sudionika iz četrdesetak zemalja diljem svijeta, a predstavljeno je oko 350 radova. Pozitivna psihologija označava pokret u psihologiji koji naglašava ono što je dobro u ljudima, njihovu životu i funkcioniranju. Istraživanja u području pozitivne psihologije mogu se podijeliti u tri dijela. To su pozitivna subjektivna iskustva, pozitivne individualne osobine, te pozitivna socijalna ekologija, uključujući zdravu obitelj, susjedstvo, učinkovite škole, uspješne radne organizacije, društveno odgovorne medije i civilni dijalog. Istražuju se načini na koje institucije poput zakonodavnih tijela, škola, medija i javnih ustanova mogu promovirati ljubaznost, reciprocitet, toleranciju različitosti, jednakost i otvorene mogućnosti za sve. U takvoj zajednici postoji veća vjerojatnost da ljudi razviju karakteristike pozitivne osobe.

Dobro nije slučajno

Tijekom prvog stoljeća postojanja psihologija je u velikoj mjeri bila usmjerena na razumijevanje i ublažavanje negativnih stanja i pojava na razini pojedinca, grupa ili čitavog društva. Iako je to imalo i pozitivnih posljedica – primjerice još 1947. nijedna od tzv. većih psihičkih bolesti nije bila izlječiva niti smo je znali znatnije ublažiti, danas se uspješno tretira 14 takvih bolesti, a neke su i potpuno izlječive – ipak su neke posljedice negativne. Prije svega, usmjerenost na negativno dovela je do prilično negativne slike ljudske prirode. Naučili smo mnogo o tome što sve kod čovjeka može poći krivo i zašto, naučili smo mnogo o depresivnosti, anksioznosti, zlostavljanju, poremećajima hranjenja i sličnim problemima, pa se počelo činiti kao da su pozitivne strane ljudske prirode vrlo rijetke i slučajne. Ali, ljudi ne žele samo “ne živjeti loše”, nego žele znati “kako živjeti dobro” – a to su različite stvari.

Autor: Dubravka Miljković
16. srpanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close