Bečka burza za sada isključuje mogućnost preuzimanja Zagrebačke burze i bilo kakvo daljnje širenje akvizicijama u regiji. “U ovom trenutku, nažalost, širenje u regiji na način kako smo to učinili s Ljubljanskom burzom nije moguće. Bečka burza je inače zainteresirana za ulaganje u burze srednje i istočne Europe. Zato smo vrlo aktivni u području uže suradnje pa smo tako nedavno potpisali sporazume o suradnji sa Sarajevskom i Banjolučkom burzom”, kazala je za Poslovni dnevnik Beatrix Exinger, glasnogovornica Bečke burze.

Veliko zanimanje za Ljubljanu
Nakon što je nakon dužeg vremena pregovora Ljubljanska burza prodana Bečkoj burzi, u javnosti se počelo špekulirati kako austrijska burza neće stati samo na slovenskom tržištu kapitala i da joj je Ljubljanska burza poslužila kao ulaz u regiju. Znakovito je da je Bečka burza toliko bila zainteresirana za malu burzu kakva je Ljubljanska da je za njezinu dionicu ponudila 1401 euro, što je deset puta više nego što je prije godinu i pol dana to bila spremna ponuditi skandinavska burza OMX. To je za suvlasnike bila previše primamljiva ponuda da je ne bi prihvatili. Većina suvlasnika Zagrebačke burze na upit jesu li spremni prodavati svoje udjele u slučaju da Bečka burza krene otkupljivati udjele nije imala komentara. “Kao suvlasnici ponajprije smo zainteresirani za povećanje vrijednosti Zagrebačke burze kroz povećanje prometa, likvidnosti, ponudu novih raznovrsnih financijskih instrumenata i znatnu ulogu koju bi Zagrebačka burza trebala imati u regiji. Smatramo da je Zagrebačka burza sposobna i kapitalno dovoljno jaka provesti sve te projekte i istovremeno biti predvodnik tješnje suradnje i budućih integracija u regiji. Ako u ostvarenju tih ciljeva dođe do kontakata i s jakim međunarodnim institucijama, o njima ćemo se pravodobno odrediti”, kazao je Daniel Nevidal, član Uprave Interkapital vrijednosnica, drugog po veličini suvlasnika Zagrebačke burze koji drži 5,54 posto dionica Zagrebačke burze.

Jačanje, a ne prodaja
U Hrvatskoj poštanskoj banci kao jednog od suvlasnika bili su precizniji: “Kao jedan od dioničara Zagrebačke burze cilj nam je jačanje pozicije burze u regiji, na čemu se radi, a ne prodaja Zagrebačke burze”. Bečka je burza počela zaokruživati regiju tako što je prije preuzimanja Ljubljanske burze povećala udjel u Budimpeštanskoj burzi sa 25,2 posto ,na 37,7 posto, a više je puta potvrdila zanimanje za Varšavsku burzu koja bi uskoro mogla ići u prodaju. Ivan Ivin, predsjednik Uprave MP Investa, uz mišljenje kako je takvo povezivanje Bečke i Ljubljanske dobrodošlo, smatra da bi se Zagrebačka rebala povesti za primjerom Bečke i početi se širiti na istok. Inače, tržišna kapitalizacija ZSE je viša gotovo od svih regionalnih burzi zajedno. Lani je ona iznosila 70 milijardi dolara. Slijedi je Ljubljana sa 30 milijardi dolara. Prema postignutom dogovoru o kupnji dionica, Bečka burza obvezala se da 10 godina neće promijeniti sjedište Ljubljanske burze i da troškove modernizacije burzovnog poslovanja neće prebaciti na slovenske tvrtke čije dionice na njoj kotiraju. Iako u Sloveniji nitko ne spori da je Ljubljanskoj burzi potreban strateški partner, njezin bivši direktor Draško Veselinovič za ljubljansko je Delo ustvrdio da je burza trebala zadržati 25 plus jednu dionicu, a ne prodavati više od 80 posto udjela. Na nedavnom danu regionalnih burzi održanom u Zagrebu predstavnici regionalnih burzi spominjali su potrebu užeg povezivanja regionalnih burzi pa su u tom kontekstu spominjali izradu zajedničkog indeksa. Ideju o udruživanju u jednu burzu su odbacili iako ta ideja u neslužbenim razgovorima nije u potpunosti isključena. Činjenica je da će u budućnosti o preuzimanju tih burzi biti borbe između mnogo većih igrača nego što su to oni zajedno.

Ponuda je Slovencima bila previše primamljiva

Iako su Slovenci poznati po zaštiti svojih kompanija od preuzimanja, ponuda Bečke burze od 1041 eura po dionici bila je previše primamljiva za suvlasnike Ljubljanske burze. Oni su prodali 80 posto udjela Ljubljanskke burze. U Sloveniji se sada mogu čuti glasovi kako se nije trebao prodavati tako velik udjel, a bivši direktor Ljubljanske burze Draško Veselinovič tvrdi da je trebalo zadržati kontrolni paket. Slovenci su očito previše duboko u Europskoj uniji da bi i oni ostali imuni na preuzimanja svojih kompanija.