Izgradnja plinovoda Nabucco koji bi povezivao Kaspijsko jezero sa zapadnom Europom, te kojeg forsiraju SAD i Europska unija, postala je i više nego upitna nakon što je austrijski OMV ušao u konkurentski projekt Južni tok (South Stream) kojeg podupire Rusija.

Naime, kako je nedavno potvrdio izvršni direktor ruskog distributera plina Gazprom, Aleksej Miler, Slovenija i Austrija ove se godine i službeno priključuju Južnom toku. Dok je ulazak Slovenije u ruski projekt simboličan, budući da će ona poslužiti samo kao tranzitna ruta do planirane lokacije u sjevernoj Italiji, pristanak OMV-a na ponudu Gazproma otvorio je političku raspravu u Europi. OMV je, naime, trebao biti nositelj projekta Nabucco kojim bi plin iz kaspijske regije i Irana preko Turske, Bugarske, Rumunjske i Mađarske išao do Baumgartena u Austriji od kuda bi nastavio dalje na zapad Europe, a njegov cilj je smanjenje ovisnosti EU o ruskom plinu. Nabucco je također uzdrman stvaranjem zajedničkog poduzeća OMV-a i Gazproma koje će upravljati velikim skladištem plina Baumgarten. Dio stručnjaka smatra da je osnovni motiv OMV-ove suradnje s Rusima dodatna zarada od transporta plina te punjenje sladišta u Baumgartenu, za što ima i podršku austrijske vlade. Ulazak OMV-a u ruski Južni tok je, prema nekim analitičarima, zaključio sudbinu Nabucca jer je postalo upitno ima li smisla graditi dva paralelna plinovoda po istoj trasi. Bivši nizozemski ministar vanjskih poslova te europski koordinator za plinovode, Jozias van Aartsen, vjeruje da ima. “Ta dva plinovoda nisu konkurencija, oni nisu usmjereni jedan protiv drugog. Europa treba sve plinovode, i Nabucco i Južni tok, ali isto tako i Plavi te Sjeverni tok. Ponavljam, oni nisu međusobno suprotstavljeni kao što se navodi u medijima”, izjavio je za Poslovni dnevnik Van Aartsen.

Prema njegovim riječima, Nabucco je najnapredniji što, kako kaže, ne znači da ostali ne valjaju. “Kad kažem najnapredniji, mislim u prvom redu na opći konsenzus o njegovoj gradnji. Sve zainteresirane strane su ga odobrile”, kaže Aartsen dodajući kako se, s druge strane, Sjeverni tok, koji bi trebao prolaziti Baltičkim morem, suočava s problemima i sumnjama vezanima uz okoliš, dok situacija s Južnim tokom još nije potpuno jasna. Na upit o Turskoj koja se dosad protivila sudjelovanju tvrtke Gaz de France u projektu Nabucco zbog političkih razmirica s Francuskom, Aartsen odgovara da je optimist. Istovremeno, još je nepoznato kada i hoće li se graditi plinovod Sjeverni tok budući da je 5 zemalja čijim bi podmorjem on trebao prolaziti zatražilo izradu studije o utjecaju na okoliš. Konzorcij predvođen Gazpromom očekuje izdavanje potrebnih dozvola već krajem iduće godine, međutim, finska Vlada poručuje kako do tog roka to neće biti moguće. Nedavni pregovori u Moskvi završili su u iznimno negativnoj atmosferi, posebice nakon što je Švedska pozvala na traženje alternativnog pravca u za okoliš manje štetnom području. Njemačka kancelarka Angela Merkel i ruski predsjednik Dmitrij Medvjedev ponovno su naglasili važnost plinovoda za čitavu Europu. Pet milijardi eura vrijedan plinovod trebao bi se protezati rutom dugom 1200 km od ruskog Viborga do Greiswalda u Njemačkoj.