Predstavnici Hrvatske liječničke komore (HLK) započeli su u srijedu pregovore s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu (HZZOZZR) radi izmjene ponuđenih ugovora o liječenju pacijenata s ozljedama na radu.

Ugovore nepovoljnima smatraju i liječnici medicine rada i obiteljski liječnici, uglavnom zbog toga što im se nameću veće obveze koje prvi navodno nisu u stanju ispuniti jer ih ima barem upola manje nego je potrebno, a drugi za to traže veću naknadu. Također, u Komori neprihvatljivim smatraju činjenicu da su im ugovori nametnuti bez prethodnog dogovora, što nema veze s ravnopravnim ugovornim odnosom. Sustav obveznog zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu, naime, od početka lipnja je nadležnost izabranog doktora opće/obiteljske medicine za liječenje u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti, i nadležnost doktora specijaliste medicine rada kad je u pitanju utvrđivanje privremene nesposobnosti za rad osiguranika prouzročene ozljedom na radu, odnosno profesionalnom bolesti. “Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu dogovorili su se, a da nisu pitali predstavnike Komore, i nametnuli ugovor koji nije povoljan ni za koga. Od liječnika se previše traži i premalo daje, a istodobno su propisane i brojne kaznene mjere koje nisu prihvatljive. Osim toga, nejasne su ingerencije koje navedenim ugovorima imaju i jedni i drugi, kad bismo ih potpisali pacijenti ne bi znali što da rade”, pojašnjava predsjednik HLK Hrvoje Minigo koji se u srijedu poslije podne sastao s ministrom Darkom Milinovićem, no do zaključenja novina sastanak nije završio.

Usklađivanje s EU
Zbog svega navedenog Komora je na Skupštini održanoj proteklog vikenda preporučila svojim članovima da ne potpisuju ugovore s HZZO-om i HZZOZZR-om. Skupština je pritom zaključila da je najveći dio navedenih odluka dvaju zavoda donijet bez sudjelovanja HLK na bilo kojoj razini. Upozoreno je stoga da će liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u najskorije vrijeme biti prisiljeni pacijentima pružati neodgovarajuću zdravstvenu zaštitu kako ne bi bili izloženi represivnim mjerama koje donose i primjenjuju osiguravajući zavodi, a odobrava Ministarstvo zdravstva. Da će biti problema s provedbom Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu, govorilo se i prije njegova donošenja prije dvije godine, što je bila jedna od obveza usklađivanja hrvatskog sa zakonodavstvom Europske unije. Navedenim zakonom propisano je da specijalisti medicine rada, osim pregleda za utvrđivanje radne sposobnosti, trebaju pratiti zdravstveno stanje radnika, obavljati preventivne preglede, pružati prvu pomoć na mjestu rada, pratiti i analizirati ozljede na radu i profesionalne bolesti, ali i ocjenjivati uvjeta rada na pojedinom radnom mjestu radi zaštite radnika. Također, od početka ove godine svi poslodavci dužni su svojim zaposlenicima izabrati ordinaciju medicine rada te ih informirati o tome, osigurati preventivne preglede, anketirati svoje radnike, omogućiti edukativna savjetovanja radnika o štetnosti kojima su izloženi, organizirati cijepljenje te omogućiti ocjenjivanje uvjeta rada radi zaštite od profesionalnih bolesti i ozljeda na radu.

Istodobno, osim dodatnog truda poslodavci ne moraju ništa više financijski ulagati u zaštitu zdravlja radnika, odnosno za isti novac (izdvajanje od 0,5 posto na plaću) dobit će i preventivne i sistematske preglede zaposlenika, koje su do sada morali plaćati posebno. Prvi i najveći problem kad je u pitanju provedba navedenog zakona daleko je premali broj specijalista medicine rada koji su prije desetak godina praktički ukinuti kao struka. Godine 1996. ukinuta je i specijalizacija medicine rada tako da su danas preostali specijalisti prosječno stari više od pedeset godina, a specijalizacija medicine rada još nije pokrenuta. U Hrvatskoj su danas ostala 164 specijalista medicine rada koji bi trebali provoditi zdravstvenu zaštitu 1,5 milijuna zaposlenih. Na razini Hrvatske, ispada stoga, jedan bi specijalist medicine rada trebao brinuti o više od devet tisuća radnika, a u Zagrebu jedan doktor treba pratiti čak dvanaest i pol tisuća budući da je u njemu ostalo tek četrdeset specijalista medicine rada. Za usporedbu, preporuke međunarodne organizacije medicine rada kažu da na jednog doktora mora doći najviše sedam tisuća osiguranika. Među predstavnicima medicine rada, koji se, doduše, ne žele javno izjašnjavati do okončanja pregovora, ovih dana vlada potpuna panika jer su zasuti prijavama novih pacijenata čiji su poslodavci počeli provoditi zakon. Kako doznajemo, u nekim ordinacijama angažirane su i po dvije medicinske sestre kako bi mogle svladati sve nove obveze, a posve je nejasno kako će u nekim mjestima u kojima postoji tek jedan liječnik medicine rada biti organizirani godišnji odmori.

Deset pacijenata
Stoga je prvotna ideja osiguravatelja, da medicinari rada preuzmu i liječenje pacijenata s ozljedama na radu, propala u začetku, i odlučeno je da liječenje provode liječnici obiteljske medicine, koji su zapravo to radili i dosad, osim nove administrativne obveze evidencije putem zelenih uputnica. Naime, kad bi medicinari rada primali i liječili pacijente, tehnički ne bi uspijevali raditi posao za kojeg ih zadužuje isti zakon, kao što je redovito obilaženje terena, preventivne akcije, provjera uvjeta rada. Liječnici u domovima zdravlja obvezuju se na pružanje zdravstvene skrbi u slučaju ozljede na radu, izdavanje uputnica i recepata, a za to im je zajamčena jednokratna naknada od 140 kuna po pacijentu. Liječnici obiteljske medicine, međutim, tvrde da im se obveze znatno povećavaju te za to traže veću naknadu od propisane. U Zavodu za osiguranje zaštite na radu tvrde da je ugovore potpisalo više od polovice liječnika opće i obiteljske medicine, te specijalista medicine rada, a tvrde da sustav medicine rada neće doći u pitanje. “Ne znam zbog čega su liječnici tako reagirali jer će u godinu dana imati možda jednog ili dvoje takvih pacijenata”, izjavila je Sonja Padovan-Janković, ravnateljica HZZOZZR-a te napominje da je 2006. u Hrvatskoj zabilježeno ukupno 25.000 ozljeda na radu, što na 1900 liječnika obiteljske medicine iznosi desetak pacijenata godišnje. “Prije su doktori imali tri boda po osiguranom slučaju, a cijena ozljede na radu bila im je uračunana u glavarinu i primali su je neovisno o tome koliko su takvih slučajeva imali. Sad umjesto toga imaju fiksnih 20 bodova ili 140 kuna. Čitava reforma provedena je zato da se podijele poslovi i da dostupnost zdravstvene zaštite bude što bolja”, pojasnila je Padovan Janković.

Troškovi 4 posto BDP-a

Od bolesti vezanih uz rad oboli godišnje u svijetu oko 160 milijuna ljudi ili 64 na svakih 1000 zaposlenih. Procjenjuje se da godišnje oko 800.000 ljudi umre od direktnih posljedica ovih bolesti (bez posljedica ozljeda na radu). Gotovo trećina zaposlenih starija od 45 godina boluje od jedne od bolesti vezanih uz rad. Ukupni troškovi zbog ovih bolesti iznose prosječno oko 4 posto BDP-a u zemljama Europske unije, no smatra se da su i ti podaci podcijenjeni.

Tijekom 2006. godine 12.218 inspekcijskih nadzora

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo

Prema podacima Državnog inspektorata, inspektori rada za zaštitu na radu su tijekom 2006. godine obavili 12.218 inspekcijskih nadzora, od toga 1094 inspekcijskih nadzora u povodu smrtnih, teških i skupnih ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i rizičnih poremećaja u procesu rada te 460 inspekcijskih nadzora u povodu lakših ozljeda na radu koje su za posljedicu imale više od tri dana izostanka radnika s posla. U svim obrađenim slučajevima evidentirano je 46 smrtno stradalih osoba, od čega je jedna žena, jedna osoba koja nije bila na radu, a jedna osoba je umrla prirodnom smrću na radu. Teško je ozlijeđena na radu 1071 osoba, od čega je 121 radnica i deset učenika (dvije učenice i dva učenika bili su malodobni). Na temelju utvrđenih činjenica u obavljenim nadzorima inspektori su u 2006. naplatili 72 novčane kazne, podnijeli 1680 zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka te podnijeli 98 kaznenih prijava protiv 136 osoba.