Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Javna bilježnica ostvarila prihod od milijun eura

Autor: Zoran Daskalović; Saša Vejnović
16. lipanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Za razliku od slovenskih javnih bilježnika, hrvatski nisu dužni otkriti podatke svom poslovanju

Hrvatski javni bilježnici ne žele objaviti podatke o svome poslovanju, pozivajući se na poslovnu tajnu. Ivan Maleković, predsjednik Hrvatske javnobilježničke komore, ističe da ne postoji obveza objavljivanja tih podataka, te naglašava da su i Zakonom o porezu o dohotku podaci o primanjima tajni.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Za razliku od hrvatskih javnih bilježnika, slovenski javni bilježnici od 2006. godine kad je promijenjen Zakon o javnom bilježništvu dužni su objaviti svoje prihode jer obavljaju poslove od javnog značenja i povjerenja. Poslovni dnevnik Finance objavio je podatke o prihodima slovenskih javnih bilježnika u 2007. godini. Unatoč zakonskoj obvezi, Finance su uvid u javnobilježničke prihode u slovenskoj notarskoj komori ostvarile tek uz posredovanje pravosudnog ministarstva i uz prijetnju da će zatražiti intervenciju povjerenice za slobodan pristup informacijama od javnog značenja. Slovenski javnobilježnički uredi u prosjeku su u prošloj godini ostvarili oko 300.000 eura bruto prihoda. Najniži javnobilježnički godišnji bruto prihod iznosio je 96.308 eura, a najviši višpe od milijun eura. Najveće su bruto prihode ostvarili javnobilježnički uredi koji su obavljali i javnobilježničke poslove na skupštinama dioničara vodećih slovenskih tvrtki. Među pet javnobilježničkih ureda koji su ostvarili najveće bruto prihode četiri su iz Ljubljane, a jedan iz Kopra. Najveći bruto prihod, više od milijun eura, ostvario je javnobilježnički ured Nade Kumar iz Ljubljane. Taj je ured u prošloj godini, među ostalim, obavljao i javnobilježničke poslove na skupštinama dioničara Triglav osiguranja, Telekoma i Elektro Ljubljane. I četiri preostala javnobilježnička ureda koji su uprihodili oko milijun eura obavljali su javnobilježničke poslove na skupštinama dioničara tvrtki poput Maksima Holdinga, koji je vlasnik kontrolnog paketa dionica Istrabenza, zatim Merkura, Droga Kolinske, Pivovarne Laško… Prvih deset javnobilježničkih ureda lani su ostvarili više od 500 tisuća eura bruto prihoda.

Hrvatski javni bilježnici ne žele objaviti podatke o svome poslovanju, pozivajući se na poslovnu tajnu. Ivan Maleković, predsjednik Hrvatske javnobilježničke komore, ističe da ne postoji obveza objavljivanja tih podataka, te naglašava da su i Zakonom o porezu o dohotku podaci o primanjima tajni.

Za razliku od hrvatskih javnih bilježnika, slovenski javni bilježnici od 2006. godine kad je promijenjen Zakon o javnom bilježništvu dužni su objaviti svoje prihode jer obavljaju poslove od javnog značenja i povjerenja. Poslovni dnevnik Finance objavio je podatke o prihodima slovenskih javnih bilježnika u 2007. godini. Unatoč zakonskoj obvezi, Finance su uvid u javnobilježničke prihode u slovenskoj notarskoj komori ostvarile tek uz posredovanje pravosudnog ministarstva i uz prijetnju da će zatražiti intervenciju povjerenice za slobodan pristup informacijama od javnog značenja. Slovenski javnobilježnički uredi u prosjeku su u prošloj godini ostvarili oko 300.000 eura bruto prihoda. Najniži javnobilježnički godišnji bruto prihod iznosio je 96.308 eura, a najviši višpe od milijun eura. Najveće su bruto prihode ostvarili javnobilježnički uredi koji su obavljali i javnobilježničke poslove na skupštinama dioničara vodećih slovenskih tvrtki. Među pet javnobilježničkih ureda koji su ostvarili najveće bruto prihode četiri su iz Ljubljane, a jedan iz Kopra. Najveći bruto prihod, više od milijun eura, ostvario je javnobilježnički ured Nade Kumar iz Ljubljane. Taj je ured u prošloj godini, među ostalim, obavljao i javnobilježničke poslove na skupštinama dioničara Triglav osiguranja, Telekoma i Elektro Ljubljane. I četiri preostala javnobilježnička ureda koji su uprihodili oko milijun eura obavljali su javnobilježničke poslove na skupštinama dioničara tvrtki poput Maksima Holdinga, koji je vlasnik kontrolnog paketa dionica Istrabenza, zatim Merkura, Droga Kolinske, Pivovarne Laško… Prvih deset javnobilježničkih ureda lani su ostvarili više od 500 tisuća eura bruto prihoda.

Autor: Zoran Daskalović; Saša Vejnović
16. lipanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close