Ruske odnose s neovisnim zemljama koje su nastale raspadom Sovjetskog Saveza često obilježavaju sukobi, a napori Moskve da upotrijebi svoj utjecaj u regiji doveli su do napetosti sa Zapadom, poglavito dok NATO prima nove članice iz nekadašnje sovjetske sfere utjecaja.

Jedan viši američki diplomat koji je posjetio Moskvu pozvao je Rusiju da primjeni politiku nemiješanja u odnose bivših članica Sovjetskog Saveza, tvrdeći da bi davanje veće slobode tim zemljama, u kreiranju njihove vanjske i ekonomske politike, išlo u prilog Rusiji. Proces približavanja Ukrajine Zapadu treba biti sinkroniziran sa sličnim procesom privlačenja Rusije. Konovalov se slaže s ocjenom Davida Merkela da je ekonomski razvitak povezan s građanskim vrijednostima poput jednakosti pred zakonom, nepovredivosti poslovnog ugovora, niske razine korupcije i dr. jer one vode k povjerenju ulagača. Rješenje je, smatra on, poticanje privatnog vlasništva. David Merkel novi je zamjenik američke državne tajnice za europska i euroazijska pitanja. Merkel naglašava važnost suverenog prava svih bivših sovjetskih republika da vode vlastitu unutrašnju i vanjsku politiku. On vjeruje da se američki interes u regiji, koju Moskva smatra svojom sferom utjecaja, ne sukobljava s ruskim. “Rusija bi bila u boljim odnosima s nekima od susjeda kad bi uvidjela da oni imaju interes u razvijanju boljih odnosa s Europskom unijom, SAD-om, Kinom i drugim zemljama”. Sjedinjene Države podržavaju napore Ukrajine i Gruzije za razvijanje bližih odnosa s NATO-om unatoč protivljenju ne samo Moskve nego i većine stanovnika Ukrajine. David Merkel priznaje da postoji takvo protivljenje, ali i dodaje da je NATO uvjerio skeptike u drugim istočnoeuropskim zemljama da se priključe savezu. On kaže da bi NATO donio stabilnost i prosperitet na granice Rusije od čega bi Moskva imala koristi. “Zanimljivo je da su bivši aspiranti za članstvo sada dio NATO-a. Ruska se trgovina s tim zemljama, poput Bugarske i Rumunjske, povećala, a postoje i brojni drugi primjeri”. Pa ipak, neovisan ruski politički analitičar Aleksandar Konovalov veću trgovinsku razmjenu pripisuje boljoj ekonomskoj politici, a ne članstvu u NATO-u. On upozorava da bi ulazak Gruzije u NATO dodatno pojačao napetosti u odmetnutoj gruzijskoj regiji Abkhaziji te da bi to dovelo do pojačavanja separatizma u drugim nestabilnim područjima Kavkaza koja pripadaju Rusiji poput Čečenije i Ingušetije. Konovalov kaže da je Moskva zabrinuta da bi ukrajinsko članstvo u NATO-u bilo popraćeno Schengenskim sporazumom o kretanju ljudi i roba preko granica Europske unije. Taj bi sporazum, dodao je, mogao dovesti do izvjesnog zatvaranja na rusko-ukrajinskoj granici što bi škodilo ljudima s obje strane, koji se oslanjaju na postojeće trgovinske veze dviju zemalja. Konovalov vjeruje da bi brz ulazak Ukrajine u NATO ili brzo skretanje u tom smjeru dovelo do pucanja rusko-ukrajinskih veza. Ruski analitičar kaže da će s povećanjem broja privatnih vlasnika ljudi bolje razumjeti da situacija dosta ovisi o njima.
(VOA)