Ministri 27 zemalja EU dogovorili su se o liberalizacije energetike u Uniji koja se, prije svega, tiče pooštravanja pravila za kompanije koje istovremeno proizvode ili isporučuju električnu energiju i plin i drže prijenosni sistem i distributivnu mrežu do korisnika.

Plinovoda i dalekovoda je u EU (i ne samo tamo) malo, tako da je to posljednjih godinu-dvije bila vjerojatno najdiskutiranija tema u okviru reforme i liberalizacije energetike u Uniji polazeći od nastojanja da se spriječe i onemoguće monopoli i ozdravi konkurentska sredina u isporukama električne energije i plina. Dogovor, kome je trebalo dosta dugo vremena da bude postignut, kompromisan je i nudi državama članicama da izaberu jedno od tri rješenja za način liberalizacije svog tržišta plina, odnosno električne energije. Prvi prijedlog, nazvan “vlasnički unbundling” (odnosno odvajanje vlasništva), favorizirala je Europska komisija (EK). To je najradiklanije rješenje. Prema njemu, država bi prinudila kompanije koje proizvode, odnosno isporučuju energiju ili plin da prodaju prijenosne i distrbutivne mreže koje imaju u vlasništvu. Prema EK, tako bi se omogućio lakši i pod jednakim uvjetima pristup k prijenosu većem broju isporučilaca što bi dovelo do veće konkurencije i snižavanja cijena energenata. Druga varijanta, odnosno prijedlog, računa s ustanovljavanjem takozvanog Nezavisnog sistemskog operatora (ISO) koji bi preuzeo kontrolu nad prijenosnim sistemom. Ne bi došlo do promjene vlasništva, ali bi vlasnik faktički izgubio kontrolu nad mrežom. Treća varijanta usvojena je na inzistiranje Njemačke i Francuske, odnosno zemalja s velikim energetskim koncernima koji su često i isporučioci energeneta i vlasnici prijenosnog sistema. Obje ove europske ekonomske i političke velesile prihvataju, makar i nevoljno, instituciju ISO, ali žele da prvotni vlasnici mreže zadrže izvjestan utjecaj. Ta varijanta bit će već na prvi pogled najkompliciranija za primjenu. EK je uspjela nametnuti nekoliko bitnih stvari. Najprije, operator bi odlučivao o smeru investicija. Njegov bi rad bio pod nadzorom neovisnog savjeta koji ne bi smio biti povezan s vlasnikom. Ukupno 11 zemalja još je prije izvršilo puni vlasnički unbundling u elektroenergetici. Dobrim dijelom i pod jakim pritiskom iz Bruxellesa, koji postoji već godinama, kome su ipak odoljele Njemačka i Francuska, podržavane još od sedam zemalja. U EK se ipak nije krilo razočaranje ovakvim ishodom koji znači poprilično razvodnjavanje liberalizacije i dosadašnjih rezultata u tom pravcu. “Dogovor 27 vlada, o čemu će još svoju riječ kazati i Europski parlament osjetno je mekši od očekivanja Komisije”, priznao je Andris Piebelgs, zadužen za energetiku. “Europski giganti kao što su Electricité de France, Eni ili RWE Transgas ne moraju prodavati svoje plinovode i razvodne mreže iako će njihovo poslovanje biti ubuduće pod većom kontrolom nego dosad”, dodao je on.