Europski nogomet zaradi više od četiri američka glavna sporta zajedno kao što su američki nogomet, hokej, košarka i bejzbol, ali svejedno nije pronašao način da prodre na veliko i bogato tržište kakvo je američko.

“Nogomet je dosadan, to jednostavno nije zapisano u našem DNK, Amerikanci ne vole tući loptu, oni vole tući druge”, samo su neka od objašnjenja kada se u SAD-u počne raspravljati o tome zašto Amerikanci ne vole europski nogomet. U raspravama često rabe emocije i svoju nezainteresiranost za nogomet pokušavaju pokazati kao kulturološku razdjelnicu u donosu na ostatak svijeta. U SAD-u ismijavaju konačne rezultate europskih i južnoameričkih nogometnih liga koje posprdno nazivaju binarnim sustavom jer se najčešće spominju rezultati kao što su 1:0. “Bejzbol, košarka i američki nogomet dopuštaju postizanje brojnih pogodaka za razliku od europskog nogometa u kojem nema mnogo zgoditaka. Amerikanci nemaju temperament za sport kakav je europski nogomet. Mi smo društvo stvaratelja i graditelja. Naša je zemlja dinamična, stalno raste i svakoga dana postaje sve veća, bogatija i snažnija”, samo su neka od objašnjenja kada se na internetu povede rasprava o europskom nogometu. Međutim, je li to doista tako? Naime, većina će mlađih Amerikanaca u razgovorima spomenuti kako voli nogomet i kako je to jedan od najomiljenijih sportova u osnovnim školama. Vole ga igrati, ali kada se talentirani pojedinci poslije srednje škole odlučuju za profesionalnu sportsku karijeru, biraju američki nogomet, bejzbol, košarku ili hokej zato što ti sportovi donose mnogo više oglašivača i u konačnici novca. Svaki profesionalni sport već je odavno postao prije svega posao oko kojega se vrte velike količine novca. Kako bi oživjeli MLS, svoju prvu ligu europskog nogometa, Amerikanci su stalno dovodili zvijezde, pa je tako 70-ih godina u njoj igrao legendarni brazilski igrač Pele, njemačka nogometna zvijezda Franz Beckenbauer, Bobby Moore i Johan Cruyff. Dolaskom stranaca gledanost je preko noći porasla sa 5000 na 30.000 gledatelja. Odlaskom u mirovinu tih velikih igrača MFL je izgubio na atraktivnosti, počeo je gomilati gubitke pa je 1985. godine otišao u bankrot. Sedam godina poslije liga je ponovno pokrenuta, a optimizam koji ju je obavijao podigao je gledanost.

Prihodi europskog nogometnog tržišta viši su od četiri glavna američka sportska tržišta zajedno. Europski nogomet u SAD-u je za sada uglavnom amaterski sport preko kojega se većina djece prvi put organizirano susretne s momčadskim sportom. U hrvatskim kinima igra “Leatherheads”, najnoviji film Georgea Clooneya, o počecima stvaranja profesionalne lige američkog nogometa. Priča se događa 1925. godine kada skupina entuzijasta putuje SAD-om u i odigrava utakmice američkog nogometa. Nedostatak novca i nezainteresiranost gledatelja polako dovodi do gašenja tog sporta. Clooneyev lik, veteran američkog nogometa, dosjeti se da u momčad dovede igrača koja se sprema na fakultet i premišlja se između nekoliko sportova. On je poznat američkoj javnosti jer je stvoren mit da je tijekom borbe na europskom ratištu za vrijeme Prvog svjetskog rata sam zarobio cijeli vod njemačkih vojnika. Uskoro se njegov lik počinje pojavljivati na gotovo svakom proizvodu i utakmice se više nisu odigravale na ledinama nego na pravim stadionima zbog velike zainteresiranosti. Amerikanci isti recept rabe i za oživljavanje MLS-a. Naime, zbog velikog broja latinskoameričkih emigranata u čijim je matičnim zemljama europski nogomet prvi sport Amerikanci vide dobru priliku za zaradu i sada pokušavaju oživjeti sport koji bi trebao u zaradi parirati ostalim omiljenim sportovima. Zadnja zvijezda koju su doveli je svjetska nogometna zvijezda David Beckham, uspješan nogometaš i još bolji samopromotor. Hoće li jednako uspješno promovirati europski nogomet u SAD-u pokazat će se krajem sezone kada se zbroje prihodi.