Kad se pogleda izvedba pojedinih tržišta u Latinskoj Americi, jedno se ističe, a riječ je o brazilskom. Naime, brazilske dionice su krajem svibnja dosegnule rekordne cijene u odnosu na zarade. Dionički indeks Bovespa, koji se sastoji od najtrgovanijih dionica na burzi u Sao Paolu, tako je porastao 12 posto u 2008., što je najsnažniji rast 20 najvećih dioničkih tržišta, a podržan je prije svega rekordnim cijenama željezne rude (kojom Brazil obiluje), nafte (osobito nakon otkrića Tupija, najvećeg novootkrivenog naftnog polja na zapadnoj hemisferi od 1976.) te prema spomenutim revidiranim predviđanjima analitičara o izgledima gospodarskog rasta.

Utjecaj Petrobrasa
Istodobno je većina drugih nacionalnih indeksa u 2008. izgubila na vrijednosti: S&P 500 indeks, japanski Topix, britanski FTSE 100 indeks, kineski CSI 300 i drugi. Bovespa je porastao 5,8 posto samo u svibnju, što je treći najveći rast nakon 14-postotnog rasta ruskog indeksa Micex te 6,1-postotnog rasta argentinskog Mervala. Rast Bovespa podigao je prosječnu valuaciju svojih komponenti na P/E od 16,8, što je čak 61 posto iznad razine otprije tri godine. To je, međutim, navelo analitičare da smatraju brazilske dionice preskupima, pa je u svibnju postotak preporuka za kupnju (prema Bloombergu) pao na 54,9 sa 57,5 posto u travnju. Najveću zaslugu za rast Bovespa ima naftna kompanija Petrobras. Dionice te tvrtke porasle su čak 42 posto od ožujka, pri čemu su prestigle po tržišnoj kapitalizaciji Microsoft Corp. i zauzele šestu poziciju na svijetu. Dionice najvećeg svjetskog proizvođača željezne rude – Cia Vale do Rio Doce – porasle su od ožujka 21 posto. Ta je kompanija, uspjela postići sporazum s najvećim svjetskim proizvođačem čelika ArcelorMittalom o porastu cijene željezne rude 65 posto, što je podiglo P/E omjer Valea na 16,5 posto u drugoj polovini svibnja, na najvišu razinu od 2006. Osim nafte i čelika dionice ostalih brazilskih sektora također su doživjele rast. Među ostalima riječ je o dionicama financijskog sektora (Banco de Brasil, zatim Uniao de Bancos Brasileros), energetike i građevinara.

Rast brazilske ekonomije
Brazil je postao tržište s najboljom izvedbom nakon što je 30. travnja agencija S&P podigla dugoročni kreditni rejting na investicijsku razinu prvi put u povijesti. Četiri mjeseca prije toga, dakle početkom ove godine, Brazil je postao neto kreditor zbog rastuće potražnje za metalima, šećerom i sojom. I druga velika međunarodna agencija za procjenu kreditnog rizika, Fitch, podigla je vrijednost brazilskog vanjskog duga na investicijsku razinu krajem svibnja ove godine. Brazilska središnja banka podigla je stopu očekivanoga gospodarskog rasta za ovu godinu na 4,7 posto. Inače, ta zemlja gotovo čitavo desetljeće ima godišnju stopu rasta 4-5 posto. Međutim, izgledi za podizanje kamatnih stopa natjerali su analitičare i ulagače da s većim oprezom gledaju na brazilsko tržište. Tako je Deutsche banka u izvješću od 21. svibnja smanjila preporuku za brazilske dionice, najviše zbog očekivanog porasta kamatnih stopa i opasnosti pada kineske potražnje za željeznom rudom i naftom. I u drugim latinskoameričkim zemljama ima dosta zanimljivih prilika za ulagače, ali one uvelike ovise o političkoj situaciji. Tako vrlo razvijen prehrambeni sektor u Argentini već dva mjeseca trpi zbog masovnih protesta farmera zbog izvoznih carina poljoprivrednih proizvoda.
(Ivan Ivin, MP Invest )

Meksiko odmah iza Brazila

Najveće latinskoameričko tržište nakon brazilskog je meksičko, na kojem je sveprisutan Carlos Slim, jedan od trojice najbogatijih ljudi na svijetu. Prošlog je tjedna španjolska Criteria CaixaCorp, pristala kupiti 20 posto Slimove banke Grupo Financiero Inbursa za 1,5 milijardi eura. Carlos Slim osnovao je banku 1984., a danas ima gotovo sedam milijuna klijenata, aktivu višu od 170 milijardi dolara i zaradu od 500 milijuna dolara. Banku vodi Marco Antonio Slim, jedno od šestoro Slimove djece. Inače, meksički indeks Bolsa dobio je prošlog tjedna 2,9 posto na vrijednosti, odnosno 5,6 posto u svibnju.