Američki regulatori tržišta roba zatražit će više informacija o investitorima kako bi odredili izbjegavaju li oni tržišna ograničenja na spekulacije i tako umjetno izazivaju rast cijena hrane u svijetu. Komisija za trgovanje robnim terminskim ugovorima planira inicirati razgovore s bankarskim regulatorima da se uvjeri postoje li pristupačne kreditne linije za poljoprivrednike. Kako bi osigurala farmere, Komisija namjerava ojačati programe za smanjivanje troškova poljoprivrednicima koji su porasli kako raste volatilnost na tržištu. Tržište robnih terminskih ugovora ima ključnu ulogu u uspostavi svjetske razne cijena za pšenicu, kukuruz, soju te drugu hranu jednako kao energijske proizvode kao što su sirova nafta ili prirodni plin.

Meka za ulagače
Zbog toga je unazad nekoliko godina to tržište postalo Meka za ulagače koji su u potrazi za profitom, a ono ujedno pruža i zaštitu kapitala od inflacije i slabljenja dolara. Promjene na financijskom tržištu rezultirale su time da su se milijarde dolara prelile na tržište robnih terminskih ugovora. Svoja su sredstva preusmjerili mirovinski fondovi, zaklade i niz drugih institucionalnih investitora. Osim toga još su se milijarde dolara na to tržište prelile od investicijskih banaka koje se tako štite od rizika kompleksnih ulaganja, a koje su sami izazvali preko međunarodnog tržišta zamjene. Kako su se nizali uzroci koji su doveli do krize i rasta cijena, komisija se našla pod “paljbom” zbog nedovoljnog izvršavanja svoje funkcije nadgledanja utjecaja takvih investitora na tržišta koja su opet utjecala na obiteljske proračune diljem SAD-a. Njezina uloga posebice je dovedena u pitanje nakon žalbe koju su pred senatskim odborom iznijeli predstavnici farmera. Američki poljoprivredni proizvođači su uvjereni da je poplava novca iz indeksnih fondova potkopala povjerenje u ulogu tržišta kao upravljača rizika i cjenovnog regulatora. Komisija se pokušala opravdati u izjavi u kojoj piše da prepoznaju problematiku, no da ne postoji jednostavno rješenje. Dodali su da će poduzeti nekoliko koraka radi poboljšanja nadzora nad tržištem robnih terminskih ugovora što bi dovelo do transparentnosti i temeljitijeg proučavanja kategorija trgovaca na tržištu. Komisija će početi zahtijevati više informacija o indeksnim fondovima, a što je još važnije, više će se informirati o klijentima s druge strane nereguliranog zamjenskog tržišta.

Utjecaj fondova
Osim skupljanja informacija revidiraju se i mjesečni trgovinski izvještaji da se javnosti mogu predstaviti jasniji i razumljiviji podaci. Ako Komisija za trgovanje robnim terminskim ugovorima uspije u svom naumu te otkrije moguće malverzacije na tržištu, američki građani bi mogli odahnuti. Olakšanje bi im mogle donijeti i prognoze o jačanju dolara. Naime, prema podacima Chicago Board of Trade, investitori predviđaju da postoji više od 50 posto šanse da će Fed podići referentnu kamatnu stopu za četvrtinu postotnog poena, na sastanku čije je održavanje predviđeno za listopad. Postoji velika šansa za takav korak jer je Fed poslao jasan signal da daljnjih rezanja kamatne stope neće biti jer bi to moglo uzrokovati još viši rast cijena hrane i energenata što predstavlja glavnu prijetnju dugoročnom blagostanju. Takvim razvojem situacije profitirali bi i potrošači i investitori jer bi padanje cijena hrane i energenata donijelo dobre vijesti tržištu dionica. U prilog tome ide i informacija da su razni naftaški spekulanti reducirali oklade na veće cijene nafte, i to za 80 posto, nakon što su terminski ugovori za sirovu naftu dosegnuli rekordne visine. Cijene nafte u prošlom su tjednu pale najviše još od ožujka kada je sirova nafta, s terminom dostave u srpnju, pala za 3,7 posto, na 127,35 dolara po barelu. I predsjednik OPEC-a Hakib Helil za dosadašnji rast nafte okrivio je ponajprije spekulacije i dolar. Rekao je da ne postoji nedostatak nafte koji bi uzrokovao skok njezine cijene.

Čelnik OECD-a prognozira sporiji rast cijena hrane

Prosječne cijene hrane spustit će se u sljedećem desetljeću s aktualnih visokih razina, ali će ipak biti do 50 posto više u odnosu na vrijednost u prethodnih 10 godina, prognozirao je u utorak izvršni direktor Organizacije za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD) Angel Gurria. “Smatramo da se cijene hrane neće zadržati na sadašnjoj razini iako će u sljedećih 10 godina u prosjeku ostati 10 do 50 posto više no što su bile u prošlom desetljeću”, kazao je Gurria čiji se istup vremenski podudario s početkom rimske konferencije o krizi hrane koju je potaknuo snažan uzlet cijena poljoprivrednih proizvoda. Nakon dugog razdoblja niskih cijena hrane u većem dijelu svijeta, proteklih su mjeseci cijene brojnih osnovnih prehrambenih namirnica poput riže, kukuruza i pšenice skočile, pri čemu su neke od njih dosegnule rekord u 30 godina.