Usporavanje stope BDP-a na 4 do 4,5 posto, nastavak nepovoljnih kretanja u robnoj razmjeni, relativno povećanje robnog deficita te inflacija na razini od 5,8 posto obilježit će gospodarsku 2008. godinu u Hrvatskoj, smatraju analitičari Erste & Steiermärkische banke. “Doprinos domaće potražnje, osobito domaće potrošnje bit će niži nego što je to bio slučaj u 2007. godini, i to će biti glavni razlog usporavanja rasta BDP-a”, kazao je Alen Kovač, makroekeonomski analitičar Erste banke prilikom predstavljanja najnovije publikacije “Erste kvartalne prognoze”. Stopa osobne potrošnje usporit će s dosadašnjih 6 posto na 4 posto, ponajviše zbog otežane dostupnosti kredita.

Rast inflacije
“Veća stopa inflacije znači manju kupovnu moć”, naglasio je Kovač. Rast prosječne stope inflacije će ubrzati te će, prema analitičarima Erste banke, u 2008. iznositi 5,8 posto, što je dvostruko više od 2007. godine. Kovač je ponovio poznate razloga rasta stope inflacije: “Rast cijena hrane i energenata generatori su inflacije i može se očekivati da će isti trendovi biti nastavljeni i u ovoj godini.” Iako će očekivana solidna turistička aktivnost imati pozitivan utjecaj na suficit na računu usluga, u Erste banci poručuju da će ona ipak biti nedovoljna kako bi se kompenzirao porast robnog deficita. Stoga se očekuje deficit platne bilance blizu razine od 9 posto BDP-a. Na percepciju rizika i dalje će nepovoljno utjecati volatilna kretanja na međunarodnim tržištima, ali u Ersteu čak ni u takvom okruženju ne vide razlog za zabrinutost u vezi s negativnim utjecajem na gospodarstvo. Globalna kretanja, međutim, imat će negativan efekt na refinanciranja u inozemstvu. “Očekujemo porast vanjskog duga”, objašnjava Kovač, naglasivši da će banke ostati suzdržane zbog monetarnog pritiska te da će najveći pritisak na povećanje javnog duga izvršiti poduzeća. U takvim se okolnostima očekuje da će udio vanjskog duga u ukupnom dugu premašiti 90 posto BDP-a. Na kraju prošle godine taj je udio iznosio 89,1 posto. “Banke će se dominantno financirati na domaćem tržištu jer je inozemno zaduživanje relativno skupo”, prognozirao je Kovač, dodavši da u uvjetima velike konkurencije kakvi vladaju na domaćem bankarskom tržištu domaće zaduživanje ipak ima svoju cijenu zbog čega ratu kamate na depozite. Omjer vanjskog duga i izvoza ove će se godine približiti razini od 190 posto.

Oporavak tržišta obveznica
Dramatične promjene u monetarnoj politici se ne očekuju što će posredno dovesti do usporavanja monetarnih trendova. Kovač je kazao da je teško odgovoriti na pitanje o daljnjem povećanju kamatnih stopa na kredite koje je većina banaka povećala početkom godine, dodajući kako je ipak realno očekivati uzlazni trend uz ogradu kako će to ovisiti o odluci svake pojedine banke. Posljednjih nekoliko mjeseci donijelo je stabilizaciju na turbulentnom tržištu novca. Turistička će sezona donijeti uobičajene pritiske na kunsku likvidnost, a usmjerenost banaka prema domaćem financiranju trebala bi nastaviti vršiti pritisak na strani potražnje. Nakon pada u siječnju oporavilo se i tržište obveznica, zahvaljujući ponajviše stabilnijim uvjetima na tržištu novca, uz prosječan nizak promet. U Ersteu smatraju da postoji određen potencijal za smanjivanje prinosa prema kraju godine. Kvartalna analiza dotakla se i tržišta kapitala za koji je navedeno kako su prva četiri mjeseca ove godine najuspješnija na domaćem tržištu kapitala. Domaći indeks CROBEX zabilježio je pad od 28,7 posto u prvom kvartalu, znatno više nego strana tržišta kapitala kao što je njemačko koje je korigirano 14,6 posto, ili regionalnih tržišta poput mađarskog ili austrijskog koji su korigirani 14,9, odnosno 7,3 posto. Pad CROBEX-a tumači se svjetskom krizom, a kako je Burza relativno skuplja od ostalih tržišta, pretrpjela je veću korekciju.

Publikacija o pristupanju EU

Erste je u sklopu publikacije prvi put objavio dio posvećen aktualnostima u procesu pristupanja Europskoj uniji. “Hrvatska nastojanja za približavanje članstvu EU tijekom travnja dobila je dodatan poticaj te se očekuje ubrzavanje pregovora. Naime, Europski je parlament pozvao Hrvatsku da uloži dodatne napore kako bi se pregovori dovršili 2009. godine. Europska je komisija također najavila plan završetka zaključivanja tehničkih pregovora do jeseni 2009. godine”, rekla je Goranka Crnković, voditeljica Službe EU deska Erste banke. Ersteu je najzanimljiviji pretpristupni program IPA iz kojega je Hrvatskoj u razdoblju od 2007. do 2011. dodijeljeno 750 milijuna kuna.