Bankarsko tržište jugoistočne i istočne Europe trebalo bi najlakše prebroditi svjetsku financijsku krizu, ali je pitanje koliko će pogođene ostati realne ekonomije, kazao je za Poslovni dnevnik Herbert Stepic, predsjednik Uprave Raiffeisen Internationala.

Prema njegovim procjenama, kriza bi mogla potrajati još 12 do 18 mjeseci. “Bankarsko tržište u istočnoj Europi gotovo je netaknuto jer su stare zemlje Europske unije tampon zona prema istočnoj Europi budući da su upravo one financijski bile povezane sa Sjedinjenim Američkim Državama gdje je kriza i počela”, kazao je Stepic naglasivši da je ovo prvi put u njegovoj 35-godišnjoj bankarskoj karijeri da je kriza došla upravo iz zapadnih zemalja, a ne s tržišta u razvoju. Uzrok krize nalazi se u bankama i njihovom refinanciranju preko složenih financijskih instrumenata poput derivata. Pojednostavljeno, banke su kupovale lošu i krhku imovinu. “Toga, hvala Bogu, u istočnoj Europi nema”, kaže Stepic nastavljajući da su zemlje istočne Europe imale sreće što se kod njih radilo o uvozu i izvozu, ali nikako se nije radilo o derivatima. “Istočnoeuropske banke se bave prije svega primarnim poslom i to ih je spasilo. Prednosti primarnog poslovanja su što se znaju svi detalji posla i nema velike nepredvidljivosti. Stoga se rizik mnogo bolje kontrolira, a takva kontrola nije moguća na sekundarnom tržištu”, objasnio je Stepic.

Na panelu o financijskoj stabilnosti u sklopu godišnjeg sastanka Europske banke za obnovu i razvoj, koji se održava u Kijevu, pitanje inflacije označeno je i dalje kao najveći problem zemalja istočne Europe. U većem broju zemalja ona raste u dvoznamenkastim brojkama, što može, ako se nestavi pod kontrolu, dovesti do spirale poskupljenja, a sve bi to moglo natjerati monetarne vlasti na oštar odgovor. Ipak, Europska banka za obnovu i razvoj i dalje naglašava snažan gospodarski rast tržišta u razvoju. Stepic čak vidi i pozitivnu stranu koju je ova kriza donijela bankama u, primjerice, Hrvatskoj, Srbiji ili Rumunjskoj. “Kako su zemlje na Zapadu više pogođene krizom, to je bankama u istočnoj Europi na raspolaganju manje novca na međunarodnom tržištu kapitala, što pomaže vladama i središnjim bankama u njihovim nastojanjima da otežaju preveliku pristupnost financiranja privatnih osoba u inozemnom kreditiranju”, kaže Stepic. EBRD je u nedjelju podigao očekivanu prosječnu stopu gospodarskog rasta zemalja istočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza na oko 6 posto objašnjavajući takva očekivanja njihovom otpornošću na globalne ekonomske probleme, ali su iz EBRD-a istovremeno upozorili na rizik rasta inflacije. EBRD je, medutim, zabrinut da će restriktivno međunarodno financijsko okruženje zajedno s povećanjem kamatnih stopa kao sredstvom za suzbijanje inflacije dovesti do smanjenja domaćeg kreditnog rasta i ograničavanja domaćih investicija. Usporavanje globalnog rasta moglo bi dovesti do smanjenja uvoza iz trgovinskih partnera kakve su zemlje eurozone. U EBRD-u očekuju stagnaciju u kreditiranju privatnog sektora. Banka je pozvala zemlje istočne Europe da počnu provoditi što efikasnije energetske projekte kako bi izbjegle utjecaj naglog porasta cijena energenata na inozemnim tržištima, te da bi se trebale usredotočiti na tržište poljoprivrednih proizvoda. To znači, navode u EBRD-u, da bi zemlje morale početi odmah s reformama poljoprivrednih zemljišta, investirati u skladišta i poboljšati infrastrukturu koja se obično koristi za poljoprivrednu proizvodnju.

Financijska kriza još nije završena

Financijska kriza još nije gotova i realno je očekivati još potresa na tržištu, kazao je Hans Jörg Rudolf, predsjednik Uprave Barclays Capitala. Njegovim ocjenama pridružio se prije dva dana i predsjednik Europske centralne banke Jean-Claude Trichet, koji je za BBC kazao ‘kako još uvijek nema znakova da je najteže razdoblje prošlo’. Na skupu EBRD-a u Kijevu mogli su se čuti i prijedlozi o stvaranju regionalnih klastera u istočnoj i srednjoj Europi kako bi se odgovorilo na izazove globalizacije.