Zaduženost država u eurozoni morala bi se strože nadzirati budući da bi visoke razine zaduženosti pojedinih članica mogle potkopati stabilnost čitave monetarne unije, piše europski tisak pozivajući se na izjave nizozemskog ministra financija Woutera Bosa. Njegove izjave odražavaju prijašnja upozorenja da bi povećana izdvajanja u budućnosti zbog starenja stanovništva mogla predstavljati rizik za održivost jedinstvene europske valute. U nastupu pred sudionicima gospodarskog foruma, u Bruxellesu, Bos je istaknuo kako bi se zakonodavci u eurozoni trebali fokusirati na održivost razine dugova na ravnopravnoj osnovi s već postojećom usredotočenošću na godišnje proračunske rezultate.

Opterećeni proračuni
Upozorio je tako da u uvjetima veće opterećenosti državnih proračuna s obzirom na rastuća izdvajanja za mirovine i zdravstveno osiguranje, zajedno sa smanjenjem radno-sposobnog stanovništva, “tropostotni godišnji proračunski manjak više nije dopustiv, a u mnogim slučajevima čak ni uravnoteženi proračuni ne mogu biti dovoljni”. “Veliku zaduženost potrebno je raščistiti, a održivost treba zajamčiti”, istaknuo je dodavši kako bi se, u suprotnom, euro mogao naći u opasnosti budući da bi u okolnostima većih sumnji u održivost porasla cijena kapitala u monetarnoj uniji. Proračunski manjak i dug države ključna su dva pokazatelja čija je razina utvrđena pravilima kojima se rukovodi Europska monetarna unija, a prema kojima je dopuštena granica za proračunski deficit 3 posto BDP-a dok je gornja granica duga države 60 posto BDP-a. Iako je većina država učinila napredak u smanjenju potrošnje, sedam od 15 zemalja članica eurozone ima veće od dozvoljenih razina državnog duga, uključujući tri najveća gospodarstva – Njemačku (65 posto), Francusku (64,2 posto) i Italiju (104 posto). Rim je tako u samom vrhu crne liste, a slijede ga Grčka (94,5 posto) i Belgija (84,9 posto). Bosove izjave nadovezuju se na prethodna upozorenja njegova sunarodnjaka i bivšeg povjerenika Fritsa Bolkesteina, koji je 2006. kazao da bi zemlje koje su, poput Italije, suočene s demografskim problemima, mogle ugroziti održivost eura. Te će zemlje biti političkim pritiscima primorane na veća zaduživanja i povećanje proračunskih manjkova, što bi imalo posljedice po kamatne stope i inflaciju, tumači on, ističući kako će pravi test za euro biti kroz deset godina pa bi zbog toga, po njegovu mišljenju, dugoročne izglede održivosti eura trebalo preispitati.

Ciljana inflacija 2%
I predsjednik Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Trichet osvrnuo se na inflaciju. On brani prioritetnu usmjerenost ECB-a na borbu protiv inflacije ističući da taj stav podupire rast i otvaranje radnih mjesta. “Stabilnost cijena je nužan uvjet za održiv gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta i socijalnu koheziju”, kazao je Trichet na konferenciji za novinare u Bruxellesu u povodu prvih 10 godina postojanja eura. S mandatom da osigura stabilnost cijena, ECB nastoji održati godišnju inflaciju u eurozoni nešto ispod 2 posto. Sadašnja je stopa inflacije dobrano iznad tri posto te je ECB na nedavnom sastanku ostavio svoje ključne kamatne stope nepromijenjenima, za razliku od američkog Feda, i fokusirao se na obuzdavanje rasta cijena. Kritičari, uključujući francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, ističu da to znači da ECB zanemaruje potrebu poticanja rasta kroz smanjenje cijene zajmova.