Potencijal koji Hrvatska ima u vinogradarstvu i vinarstvu nije iskorišten ni u tragovima. Davne 1888. vinogradi su pokrivali 170.000 hektara. Još 1975. vinogradi se prostiru na 80.000 ha, dok Upisnik proizvođača (korisnika poticaja) grožđa, vina i voćnih vina za 2007. otkriva da je Hrvatska imala 15.861 hektar vinograda sa 74,899.018 rodnih trsova i 16.317 proizvođača. Mrvu optimizma daje novi katastar vinograda, nastao ortofoto snimanjem 15 županija, pod vinogradima je 19.480,50 hektara. U ostalih šest županija snimanje je završeno, no rezultati nisu objavljeni, zbrojit će se još neka tisuća hektara. Sve to nedostatno je za aktualnu dvojbu: hoće li 30-40 tisuća hektara, što je definitivno minimum vinograda za Hrvatsku, ostati (ne)dohvatljivo prije članstva u EU.

Obnova starih vinograda
Od planiranih 13.500 novih ha vinograda u prošlom mandatu Vlade podignuto je tek 5750,42 ha. Prednjači Istra sa 1202 ha, prate je Vukovarsko-srijemska (935,20 ha) te Osječko-baranjska sa 853,59 hektara. Ličko-senjska županija sa skromnih 3,7 ha na začelju je liste županija s novim vinogradima. “S tim tempom sadnje ne obnavljamo ni stare vinograde”, tvrdi Franjo Francem, predsjednik Društva hrvatskih enologa i direktor vinarstva u Agrokoru. Saditi treba, kaže, i ne osvrtati se na poruke EU o krčenju viška hektara, Hrvatska mora osnažiti svoj vinogradarski fond. Raduje ga što se konačno aktivirala i južna regija. Osvajaju se zemljopisno vrijedni položaji uz more, područja gdje izvrsno uspijevaju autohtone sorte (Hrvatska ih ima 130), koje mogu biti jaka ulaznica na zahtjevno svjetsko tržište. Hrvatska već ima odličnih vina, problem su količine. Francem ističe da su zamjetni pozitivni trendovi razvoja i segmentacije domaćeg tržišta. Sve izraženija je potražnja za kvalitetnim vinima. Traže se vina posebne kakvoće, proizvedena u malim količinama. Ta se posebnost skuplje plaća, a tržišni zaokret svjedoči o sazrijevanju navika potrošača. Do 30. rujna 2007., prema podacima Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, u promet je stavljeno 450.000 hl vina. Na kvalitetna vina odnosilo se 60 posto, udjel stolnih bio je 33, a vrhunskih pet posto, dok je ostatak raspoređen na pjenušava, specijalna i voćna vina. Godinu prije hrvatski su vinari ukupno proizveli 774.000 hl vina.

Hrvatski su enolozi kroz udrugu nastavili tradiciju, obavili provjeru kakvoće i ocijenili vina iz berbe 2007. godine. Francem otkriva da je to bila vrlo dobra godina, pogodnija za crna nego za bijela vina. Što potvrđuje visoka kakvoća crnih vina iz kontinentalnih vinogorja. Vina sjevera sve su sličnija jugu, iz lanjske berbe gotovo su izjednačena. Hrvatska se u raskošnoj vinskoj karti može pohvaliti sa 1953 zaštićena vina, čijom se proizvodnjom bave 662 vinara. Za mnoge je vjerojatno iznenađenje da Zagrebačka županija sa 140 vinara drži vrh te liste, druga je Istra sa 73 vinara, a treća Dubrovačko-neretvanska županija sa 65 vinara. Na Braču pet vinara proizvodi zaštićena vina, u zadarsko-biogradskom kraju tek jedan. Veliki vinari, tvrtke poput Badela 1862. ili Agrokora, intenzivno obnavljaju stare i podižu nove vinograde, investiraju u nove podrume i tehnologije, osmišljavaju i vinsko-turističke programe. Badel je u 2007. u vlastitom aranžmanu sa 435,01 hektara proizveo 1,76 milijuna litara vina te kroz poslovno-tehničku suradnju s kooperantima još 1,74 milijuna litara. Dingač 1990. i Barrique iz 2002., Ivan Dolac Barrique, Chardonnay Nespeš, daruvarska Graševina neka su od vina s kojima Badel od 2003. osvaja srebrne i zlatne medalje na mnogim prestižnim vinskim izložbama u Parizu, Londonu, Bruxellesu, Veroni, Salzburgu… S velikom zlatnom medaljom iz Verone, zlatom iz Bruxellesa i Neustadta te dvostrukim srebrom s pariškog Vinaliesa Sauvignon iz daruvarske vinarije hrvatsko je vino s najviše međunarodnih odličja. Na tom je tragu i Ivan Dolac barrique iz 2003. sa zlatom češkog Znovina, dvostrukom broncom iz Londona te zlatom i srebrom iz Pariza. Agrokor kroji planove velikog obujma za Beljske podrume i Agrolagunu. Unatrag dvije godine Agrolaguna je podigla 212 ha novih vinograda, do 2012. planira 500 ha. Belje raspolaže sa 513 ha vinograda prosječne starosti 27 godina, do 2013. računa površine dignuti na 603 ha prosječne starosti 11 godina. Cilja premjestiti i sadašnji podrum kapaciteta 700 vagona, izgrađen još 1526. godine. Vrhunska kakvoća i za bijela i za crna vina primarna je zadaća svih vinarija Agrokora, kažu u toj kompaniji.

Poticaji za male vinare
Investicijski su vrlo aktivni i mali-veliki vinari. Država sadnju svakog novog hektara potiče s nepovratnih 33.600 ili 45.400 kuna, ovisno o krajoliku sadnje. Zlatan Plenković je tako u novom vinogradu, podignutom na 75 ha na strminama Podbiokovlja, iznad Baškog Polja, već obavio tri berbe i od Hrvatskih šuma traži u koncesiju još 40 ha. Antun Plančić upravo ulazi u projekt na južnim padinama Hvara, gdje će na 262 hektara donedavna državnog kamenjara posaditi 1,6 milijuna sadnica plavca malog. I klaster Plavac mali, u kojemu je 16 vinara srednje i južne Dalmacije, kroji velike ambicije. Što su hrvatski vinski aduti s obzirom na iznimno oštru konkurenciju na globalnoj razini? Francem kaže kako najprije treba razlikovati mlada i odležana vina. Kod mladih izdvaja graševinu i malvaziju, među crnim vinima plavac, ali ne iz polja nego s dobrih strmih, moru bliskih i osunčanih padina. Pošip i žlahtina također pripadaju tom krugu, no njihov nedostatak je – premala proizvodnja. S odležanim vinima hrvatski vinari još nemaju velikih iskustava, tek stidljivo počinju njegovati tu praksu. Crnih odležanih vina vrlo je malo.

Vinovita 2008.

Najveći hrvatski sajam vinarstva, Vinovita, ove se godine održava 14. put na Zagrebačkom velesajmu. Ta ocjenjivačka izložba okupila je 196 uzoraka vina. U kategoriji bijelih vina Šampion je vino Zlato, malvazija berba 2006., dok je među crvenim vinima šampion Refošk Capo D’Istria, berba 2005., slovenske tvrtke Vinakoper.

Marketing sutrašnjice

Panel ‘Mediji i marketing’: Koja su tri najveća pomaka obilježila ovu godinu

alat za uštede i konkurentsku prednost

Svatko tko se registrira do kraja ove godine dobiva 100 besplatnih računa