Posljednjih nekoliko godina tržište leasinga u stalnom je i sigurnom porastu, naročito kad se govori o autoindustriji, a stručnjaci su uvjereni da će se taj trend nastaviti. Pogodovat će mu jačanje gospodarstva približavanjem i ulaskom u EU, kao i veća konkurencija među tvrtkama za leasing. Dok je u samim počecima pojave leasinga u Hrvatskoj možda bilo nekih nedoumica – nisu svi kojima je namijenjen prepoznali prednosti, dok su ga drugi hvalili iako od leasinga nemaju nikakve koristi – danas je situacija bitno drukčija. Gotovo da nema tvrtke koja će svoja službena vozila nabavljati na drugi način, dok građani rijeđe posežu za tim načinom financiranja. U većini leasing kuća udio privatnih osoba u ukupnom broju leasinga je oko pet posto i svake je godinu sve manji. Danas građani shvaćaju da im je jedina prednost kupnje automobila na leasing manje administracije, no s druge strane vozilo ne mogu prodati sve dok potpuno ne otplate rate leasinga. Što se pak omjera operativnog i financijskog leasinga tiče, u automobilskom tržištu polako premoć uzima operativni leasing, dakle onaj u kojem korisnik nije vlasnik automobila, nego samo plaća mjesečnu naknadu za njegovo korištenje. Nakon isteka ugovora o leasingu korisnik može kupiti taj automobil ili ga vratiti leasing kući i sklopiti ugovor za novi. Stručnjaci smatraju da će baš ta vrsta leasinga prevladati, i to zbog ugovora velikih kompanija koje koriste mnogo vozila. “Sve se češće uzimaju flote vozila koje se sve više uzimaju na operativni leasing. Korisnicima je to atraktivno jer na taj način mogu balansirati svoju bilancu pa im je kao trošak iskazana samo mjesečna naknada za korištenje automobila i nemaju ukupnu izloženost pa korisnik ne izgleda prezadužen”, kaže Tomo Bolotin, dopredsjednik Udruženja leasing društava pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i predsjednik Uprave UniCredit Leasinga Croatia.

Postoje i kompanije kojima je zanimljiv financijski leasing iz nekih drugih razloga, no polako, ali sigurno sve veću premoć ostvaruje operativni. Financijski leasing je pak povoljniji s aspekta poreza na promet vozila. No i Bolotin se slaže da fizičke osobe nemaju interesa automobile kupovati na taj način. “Leasing nije proizvod za financiranje fizičkih osoba i on za njih nema nikakvu prednost nad kreditom, osim eventualno manje administracije”, kaže Bolotin, dodajući kako leasing ima poreznu prednost koju mogu iskoristiti gospodarski subjekti. Sudeći prema podacima, oni ga sve više koriste. Taklo je u 2007. broj leasing ugovora porastao oko 10 posto u odnosu na godinu prije i oko 15 posto u odnosu na 2005. Lani su čak 45,5 posto svih prodanih automobila kupile pravne osobe, dok je 2006. udio pravnih osoba među kupcima bio 43,5 posto, a godinu prije tek 37 posto. Upravo zbog rasta interesa za takav način financiranja automobila pojavio se novi problem. Tvrtke najčešće automobile kojima je istekao ugovor vraćaju leasing kućama i uzimaju opet nova vozila. To su najčešće vozila koja su prešla puno kilometara pa korisnicima nisu previše zanimljiva za otkup. Sada te automobile leasing kuće prodaju nekom drugom, no u razvoju su kompanije koje otkupljuju takva vozila od leasing kuća i za preostalu vrijednost prodaju trećim osobama.