Banka Japana završila je svoju petogodišnju politiku borbe protiv deflacije nastalu kao odgovor na tri velike recesije tijekom devedesetih godina. Ta odluka središnje banke (BOJ) o promjeni vođenja monetarne politike te okretanje ciljanu prekonoćne kamatne stope na tržištu mogla bi se protumačiti kao još jedan znak izlaska japanskog gospodarstva iz deflacije. Mnogi analitičari smatraju da je navedena odluka tek preteča povećanja kamatnih stopa u Japanu. Monetarna politika Japanske centralne banke već se dugo bori s visokim stopama štednje i stoga visokom likvidnošću u sustavu.

Likvidnost visoka
U jeku krize zbog napada u SAD-u (2001. i 2002. godina), najvažnijem japanskom vanjskotrgovinskom partneru, Japanska centralna banka (Bank of Japan) dodatno je povećala likvidnost u sustavu (stope rasta M2 od 40 i 20 posto) kako bi zaštitila krhki rast privrede koji se nakon godina recesije javio upravo u tom razdoblju. Međutim, i nakon toga Japanska centralna banka se suočavala s problemima visoke likvidnosti sustava koja zapravo smanjuje efikasnost monetarne politike. Ovom odlukom tome bi se trebalo stati na kraj. Guverner Toshihiko Fukui uz podršku je odbora izglasao promjenu takve monetarne politike, i to na način smanjivanja duga za 80 posto odnosno 50,7 milijarde dolara za razdoblje od samo nekoliko mjeseci. Kratkoročna stopa rasta duga trebala bi, prema izjavama iz banke, biti održana između nula i dva posto. Premijer Junichiro Koizumi također je pozdravio ovakvu odluku centralne banke i izjavio kako je ekonomski oporavak na solidnoj razini te da je izlazak iz deflacije vrlo vidljiv. Međutim, čini se da su tržišta očekivala promjenu monetarne politike pa je izostala njihova snažnija reakcija. Tečaj USD/JPY se zadnja dva dana većinom kretao na razinama nešto ispod 118 jena za dolar. Federalne rezerve također su podigle svoje kamatne stope na sadašnjih 4,5 posto, a čini se kako se tomu još ne nazire kraj. Europska centralna banka također je podigla svoju standardnu stopu od 2,25 posto na 2,5 posto. Iz japanske banke su izjavili kako žele održati rast cijena između 0 i 2 posto, a takve mjere uključuju i cijene svježeg mesa, općenitog mjerila japanske inflacije. Kada se određuje srednjoročna ili dugoročna stabilnost cijena, potrebno je uključiti specifične proizvode kao mjerilo.

Jen u usponu
Riječ je o zakonu elastične potražnje na cijenu prema kojemu se količina traženog dobra mijenja sukladno njegovoj cijeni, odnosno ako se količina ne mijenja unatoč cijeni riječ je o neelastičnoj potražnji. Japanske kamatne stope ostat će pri vrlo niskim razinama čak i kada rezerve banke padnu ispod 6 trilijuna jena. Početkom ove godine japanski je jen već počeo bilježiti znatne dobitke u odnosu na dolar i euro. Zbog očekivanja da FED svoju referentnu kamatnu stopu neće povećati za neki veći iznos, ali i zbog stava monetarnih vlasti Japana da se domaća valuta kreće u skladu s glavnim parametrima, što je već tada pokazivalo zadovoljavajuću stabilnost.

Eurozona: Stabilne cijene uz dva posto inflacije

Nastankom Europske monetarne unije, srednjoročno očuvanje stabilnosti cijena uz godišnju stopu inflacije na razini do 2 posto, postao je transnacionalni cilj monetarne politike. Ostvarivanje tog krajnjeg cilja Europska središnja banka postiže prvenstveno određivanjem minimalnog kamatnjaka na glavne operacije refinanciranja komercijalnih banaka kod središnje banke, ali i kontrolom rasta monetarnog agregata M3. Ako se višak likvidnosti ‘prelije’ u potrošnju, povećava se opasnost jačanja inflatornih pritisaka. To je između ostalog i razlog zašto ECB odbija daljnje snižavanje referentnih kamatnjaka. Osim toga, svakim približavanjem baznih kamatnjaka nultoj razini sužava se manevarski prostor monetarne politike. Odnosno ECB bi se time našla situaciji upravo kao Japanska središnja banka koja uz postojeće nulte kamatne stope monetarnom ekspanzijom ne može pridonijeti boljitku gospodarstva.