Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Štedno-kreditne zadruge teško će doći do statusa štedne banke

Autor: Miho Dobrašin
11. travanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Hrvatska narodna banka dala je zeleno svjetlo tek novoutemeljenoj A štednoj banci malog poduzetništva

Zasad nijedna kreditno-štedna udruga nije dobila odobrenje Savjeta Hrvatske narodne banke za preoblikovanje u štednu banku, a kako se čini, jedina koja ima realne izglede je Zanatsko štedno-kreditna zadruga Zagreb (ZŠK) koja bi trebala prerasti u Obrtničko-štednu banku. HNB je, naime, na ovotjednoj sjednici dao zeleno svjetlo tek A štednoj banci malog poduzetništva, novoj financijskoj instituciji. Između ostalog na sjednici je razmatrano nekoliko zahtjeva, no u provedenom postupku utvrđeno je da nisu ispunjeni propisani zakonski preduvjeti. Tako će osječka štedno-kreditna zadruga Noa, županjska ŠKZ Jamstvo, koja je namjeravala postati Panonska štedna banka, Zagorska štedno-kreditna zadruga iz Zaboka, Središnja agrarno-kreditna zadruga iz Zagreba te Obrtnička štedno-kreditna zadruga iz Nove Gradiške imati dvije mogućnosti – postati kreditne unije ili biti likvidirane. Odbijenica ih ipak nije iznenadila.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Nemogući uvjeti
“Takvu odluku smo očekivali. Raspolažemo s aktivom između 23 i 25 milijuna kuna, no nakon provedene analize shvatili smo da nam je potrebno barem 100 milijuna”, izjavio je Tomislav Flegar, upravitelj osječke zadruge Noa. Flegar smatra da je nemoguće ostvariti uvjete koje zadovoljavaju primjerice PBZ ili Zagrebačka banka. Kao ključnim Flegar navodi isključivanje prijelaznog roka koji je nužan kako bi jedna štedno-kreditna zadruga bila u ravnopravnom položaju. “Odbijene su tri od pet najvećih zadruga”, upozorava Flegar, naglašavajući kako nije trebalo ukidati štedno-kreditne zadruge, nego naše zakonodavstvo prilagoditi onome EU. “Irska, Italija i Austrija imaju mikrokredite poput naših”, napominje Flegar. Osječka Noa poslat će zahtjev za preoblikovanje u kreditnu uniju. To isto učinit će i Jamstvo iz Županje, kaže njezin upravitelj Petar Barišić. “Nije problem zadovoljiti uvjete HNB-a, nego kako raditi u zadanim uvjetima”, ističe prvi čovjek Jamstva, Barišić, i napominje kako bi se oni morali mobilizirati sa oko 50 posto ukupnih sredstava što je previše. Riječ o odluci dioničara koje je savjetovao da ne uplate traženi kapital. On također naglašava kako je HNB pretjerao u restriktivnoj politici, a ne isključuje i mogućnost utjecaja većih banaka na hrvatskom tržištu. “Štedno-kreditnim zadrugama potreban je prijelazni rok od oko tri godine. Premda ga HNB nije obećao, očekivali smo povoljnije uvjete”, rekao je Barišić. Tako razmišljaju u većini štedno-kreditnih zadruga pa je veliko pitanje koliko će ih uopće prerasti u štedne banke. U ovom je trenutku najviše šansi, a prema nekima i jedina koja će dobiti zeleno svjetlo, ZŠK iz Zagreba.

Zasad nijedna kreditno-štedna udruga nije dobila odobrenje Savjeta Hrvatske narodne banke za preoblikovanje u štednu banku, a kako se čini, jedina koja ima realne izglede je Zanatsko štedno-kreditna zadruga Zagreb (ZŠK) koja bi trebala prerasti u Obrtničko-štednu banku. HNB je, naime, na ovotjednoj sjednici dao zeleno svjetlo tek A štednoj banci malog poduzetništva, novoj financijskoj instituciji. Između ostalog na sjednici je razmatrano nekoliko zahtjeva, no u provedenom postupku utvrđeno je da nisu ispunjeni propisani zakonski preduvjeti. Tako će osječka štedno-kreditna zadruga Noa, županjska ŠKZ Jamstvo, koja je namjeravala postati Panonska štedna banka, Zagorska štedno-kreditna zadruga iz Zaboka, Središnja agrarno-kreditna zadruga iz Zagreba te Obrtnička štedno-kreditna zadruga iz Nove Gradiške imati dvije mogućnosti – postati kreditne unije ili biti likvidirane. Odbijenica ih ipak nije iznenadila.

Nemogući uvjeti
“Takvu odluku smo očekivali. Raspolažemo s aktivom između 23 i 25 milijuna kuna, no nakon provedene analize shvatili smo da nam je potrebno barem 100 milijuna”, izjavio je Tomislav Flegar, upravitelj osječke zadruge Noa. Flegar smatra da je nemoguće ostvariti uvjete koje zadovoljavaju primjerice PBZ ili Zagrebačka banka. Kao ključnim Flegar navodi isključivanje prijelaznog roka koji je nužan kako bi jedna štedno-kreditna zadruga bila u ravnopravnom položaju. “Odbijene su tri od pet najvećih zadruga”, upozorava Flegar, naglašavajući kako nije trebalo ukidati štedno-kreditne zadruge, nego naše zakonodavstvo prilagoditi onome EU. “Irska, Italija i Austrija imaju mikrokredite poput naših”, napominje Flegar. Osječka Noa poslat će zahtjev za preoblikovanje u kreditnu uniju. To isto učinit će i Jamstvo iz Županje, kaže njezin upravitelj Petar Barišić. “Nije problem zadovoljiti uvjete HNB-a, nego kako raditi u zadanim uvjetima”, ističe prvi čovjek Jamstva, Barišić, i napominje kako bi se oni morali mobilizirati sa oko 50 posto ukupnih sredstava što je previše. Riječ o odluci dioničara koje je savjetovao da ne uplate traženi kapital. On također naglašava kako je HNB pretjerao u restriktivnoj politici, a ne isključuje i mogućnost utjecaja većih banaka na hrvatskom tržištu. “Štedno-kreditnim zadrugama potreban je prijelazni rok od oko tri godine. Premda ga HNB nije obećao, očekivali smo povoljnije uvjete”, rekao je Barišić. Tako razmišljaju u većini štedno-kreditnih zadruga pa je veliko pitanje koliko će ih uopće prerasti u štedne banke. U ovom je trenutku najviše šansi, a prema nekima i jedina koja će dobiti zeleno svjetlo, ZŠK iz Zagreba.

Sve manje optimizma
“Očekujemo kako ćemo zadovoljiti uvjete. Prema aktivi smo najveća štedno-kreditna zadruga, a dosad smo odradili najveći dio posla”, kaže Suzana Barada, predsjednica Uprave ZŠK-a. Pa ipak, i ona sa skepsom gleda na situaciju. “Očekivala sam kako će pet do šest zadruga dobiti odobrenje, no sve sam manje optimistična”, ističe Barada i pritom napominje kako je moguće da neke od zadruga nisu ozbiljno shvatile poruku HNB-a. “Prijelazni rok je bio od predaje zahtjeva. Mi smo ga odradili. ZŠK je još prije postigao maksimum, odnosno prerastao dosadašnji status”, napominje čelnica ZŠK-a, dodavši da bi njihov status mogao biti riješen u svibnju ili lipnju. Obveza preoblikovanja štedno-kreditnih zadruga u štedne banke ili unije usklađena je sa Zakonom o kreditnim unijama i izmjenama Zakona o bankama koje je Sabor usvojio krajem 2006. godine. Najmanji iznos temeljnog kapitala za osnivanje štedne banke je 8 milijuna kuna, a štedne banke mogu se baviti kreditiranjem, izdavanjem garancija, obavljanjem platnog prometa u zemlji, ali za razliku od poslovnih banaka ne mogu obavljati poslove factoringa, leasinga i platnog prometa s inozemstvom. Nasuprot njima kreditne unije imaju znatno suženiji krug poslovanja, a najniži iznos temeljnog kapitala je 500.000 kuna.

Još 16 zadruga na čekanju kod HNB-a

U HNB-u poručuju kako su štedno-kreditne zadruge do 30. travnja prošle godine morale odlučiti hoće li se preoblikovati u štedne banke, kreditne unije ili će pak prestati s poslovanjem. HNB je izdao četiri odobrenja za rad kreditnih unija, i to Kreditnoj uniji Krajcar Županja – novoosnovana kreditna unija, Vrbovečkoj kreditnoj uniji Vrbovec, Kreditnoj uniji EB Rijeka i Kreditnoj uniji Dyas Osijek. Odluku o preoblikovanju u štedne banke donijele su 43 štedno-kreditne zadruge, no zahtjev je podnijela 21 zadruga. Nakon srijede ih je ostalo 16.

Autor: Miho Dobrašin
11. travanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

ako kreditne unije budu poslovale po inozemnim načelima, to će bit odlična stvar..a onda nas ni banke neće tako lihvarit..bumo vidli

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close