Gradnja podmorskog tunela koji će povezivati krajnje istočni ruski poluotok Čukot i zapadnu obalu Aljaske trebao bi početi u bliskoj budućnosti. Procjenjuje se da će tunel stajati 60 milijardi dolara i biti dugačak 101 kilometar, što je dvostruko duže od La Manchea. Povijest ideje gradnje tunela između rta Dežnjev, najistočnijeg dijela Azije, i rta Prince of Wales, najzapadnijeg dijela Sjeverne Amerike, datira još s početka 20. stoljeća. Nakon što je 1916. završena transibirska željeznica, car Nikola II. predložio je uspostavljanje željezničke i trajektne veze između Sjeverne Amerike i Euroazije. Ideju su podržali čelnici Unije pacifičkih željeznica, no Drugi svjetski rat i Oktobarska revolucija poremetili su planove. Gradnju željezničke trase prema Beringovu prolazu poslije je predložio Vladimir Lenjin. Čak je i potpisao dekret, no gradnja nikada nije dovršena. Razgovori između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza ponovo su započeti šezdesetih godina prošlog stoljeća, što je rezultiralo osnivanjem posebne grupe za gradnju tunela i željezničke veze preko Beringova prolaza. No tunel je zahtijevao razvijeni prometni sustav. Tako je nekoliko godina poslije Rusija odlučila graditi željeznicu do grada Magadana, a ruski predsjednik Vladimir Putin je 2007. predložio gradnju 3380 kilometara dugačku transkontinentalnu željezničku trasu koja bi išla sve do Beringova prolaza. No razgovori između Rusije i SAD-a vode se već više od 100 godina i još nisu gotovi. Sada neke novine projekt povezuju i s guvernerom Čukota Romanom Abramovičem. Ipak, nisu svi oduševljeni tim projektom. Zastupnica u Dumi Elena Panina tvrdi da je datum početka gradnje tunela još nepoznat te da ne vjeruje kako će gradnja ubrzo početi. Panina tvrdi da prvo u obzir treba uzeti transportnu infrastrukturu Sibira i Dalekog istoka. U protivnom tunel neće biti efikasan. “Moramo prvo graditi cestovne i željezničke mreže”, zaključuje Panina.
Gradnja podmorskog tunela koji će povezivati krajnje istočni ruski poluotok Čukot i zapadnu obalu Aljaske trebao bi početi u bliskoj budućnosti. Procjenjuje se da će tunel stajati 60 milijardi dolara i biti dugačak 101 kilometar, što je dvostruko duže od La Manchea. Povijest ideje gradnje tunela između rta Dežnjev, najistočnijeg dijela Azije, i rta Prince of Wales, najzapadnijeg dijela Sjeverne Amerike, datira još s početka 20. stoljeća. Nakon što je 1916. završena transibirska željeznica, car Nikola II. predložio je uspostavljanje željezničke i trajektne veze između Sjeverne Amerike i Euroazije. Ideju su podržali čelnici Unije pacifičkih željeznica, no Drugi svjetski rat i Oktobarska revolucija poremetili su planove. Gradnju željezničke trase prema Beringovu prolazu poslije je predložio Vladimir Lenjin. Čak je i potpisao dekret, no gradnja nikada nije dovršena. Razgovori između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza ponovo su započeti šezdesetih godina prošlog stoljeća, što je rezultiralo osnivanjem posebne grupe za gradnju tunela i željezničke veze preko Beringova prolaza. No tunel je zahtijevao razvijeni prometni sustav. Tako je nekoliko godina poslije Rusija odlučila graditi željeznicu do grada Magadana, a ruski predsjednik Vladimir Putin je 2007. predložio gradnju 3380 kilometara dugačku transkontinentalnu željezničku trasu koja bi išla sve do Beringova prolaza. No razgovori između Rusije i SAD-a vode se već više od 100 godina i još nisu gotovi. Sada neke novine projekt povezuju i s guvernerom Čukota Romanom Abramovičem. Ipak, nisu svi oduševljeni tim projektom. Zastupnica u Dumi Elena Panina tvrdi da je datum početka gradnje tunela još nepoznat te da ne vjeruje kako će gradnja ubrzo početi. Panina tvrdi da prvo u obzir treba uzeti transportnu infrastrukturu Sibira i Dalekog istoka. U protivnom tunel neće biti efikasan. “Moramo prvo graditi cestovne i željezničke mreže”, zaključuje Panina.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu