Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Huhtaniemi: Za strane investicije ulazak u EU važniji je od NATO-a

Autor: Miho Dobrašin
09. travanj 2008. u 15:00
Podijeli članak —

Finska napreduje jer je prije dvadesetak godina ulagala u obrazovanje, kaže finski državni tajnik za trgovinu

Ugovor hrvatske vlade i finske tvrtke Patria približio je dvije zemlje. No osim budućih međusobnih poslova suradnja bi se mogla odvijati i na području razvojne gospodarske politike. Finski državni tajnik za trgovinu te bivši savjetnik premijera za gospodarska pitanja Pekka Huhtaniemi u razgovoru za Poslovni dnevnik otkriva tajne finskog “ekonomskog čuda” te recepte koji bi mogli biti ključni za Hrvatsku.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Kako mala zemlja može biti pobjednik u procesu globalizacije?
Ne vjerujem da postoji jedinstven recept primjenjiv na svaku zemlju. No ako uzmemo Finsku za primjer, mogu reći da je važno da se zemlja koncentrira na svoje jače strane te da se odmakne od onih strana u kojima je preslaba. Stoga je važno pronaći segmente u kojima ste jači od drugih te se fokusirati na njih te tražiti nova tržišta. Ovdje mogu navesti primjer Nokije koja se usmjerila isključivo na elektroniku i telekomunikacije te tako uspjela.

Ugovor hrvatske vlade i finske tvrtke Patria približio je dvije zemlje. No osim budućih međusobnih poslova suradnja bi se mogla odvijati i na području razvojne gospodarske politike. Finski državni tajnik za trgovinu te bivši savjetnik premijera za gospodarska pitanja Pekka Huhtaniemi u razgovoru za Poslovni dnevnik otkriva tajne finskog “ekonomskog čuda” te recepte koji bi mogli biti ključni za Hrvatsku.

Kako mala zemlja može biti pobjednik u procesu globalizacije?
Ne vjerujem da postoji jedinstven recept primjenjiv na svaku zemlju. No ako uzmemo Finsku za primjer, mogu reći da je važno da se zemlja koncentrira na svoje jače strane te da se odmakne od onih strana u kojima je preslaba. Stoga je važno pronaći segmente u kojima ste jači od drugih te se fokusirati na njih te tražiti nova tržišta. Ovdje mogu navesti primjer Nokije koja se usmjerila isključivo na elektroniku i telekomunikacije te tako uspjela.

Finska se često uzima kao primjer iznimno uspješne zemlje. Odakle to gospodarsko čudo?
Presudno je obrazovanje, povezivanje akademskih krugova sa svijetom biznisa i vladom. Osim toga potrebno je državno uređenje koje poštuje zakone. Sada smo dio EU gdje zajedničko tržište potiče konkurentnost. Finska vlada je prije dvadesetak godina velika sredstva ulagala u obrazovanje, istraživanje i razvoj. Finska je tada bila orijentirana dugom roku, a u njemu do izražaja dolazi ljudski kapital.

Kako potaknuti građane jedne zemlje na ulaganje u znanje?
Zadatak je svakako na vladi, političarima, medijima, no i na roditeljima koji svojoj djeci moraju ugraditi vrijednosti kao što su učenje i znanje. Potrebna je svijest kako jedino znanje može u konačnici popraviti društveni status i standard. U Finskoj je ta svijest odavno razvijena pa oni iz siromašnih obitelji učenjem dostižu vodeće pozicije u politici i znanstvenim krugovima te ostvaruju svoj san.

Može li Hrvatska primijeniti isti recept te ostvariti sličan gospodarski uspjeh?
Vjerujem da može. Ni Hrvatska poput Finske nema sirovine poput nafte i plina. Tada se zemlja mora osloniti na ljudski kapital, inovacije i tehnologije postaju ključne. Stoga Finska može inspirirati Hrvatsku.

Tehnologije i ljudski kapital potiču gospodarski rast u dugom roku, no koliko se zemlja mora žrtvovati u kratkom roku smanjujući potrošnju, a potičući štednju?
To je velika dilema za svaku vladu. Potrebno je napraviti ravnotežu. Na političkoj je eliti da uvjeri prvo sebe pa onda i građane da je korist u dugom roku velika te da se odricanje isplati.

Je li skandinavski model države blagostanja održiv?
Finska, Danska i Švedska nalaze se pred velikim izazovom, slučaj Norveške je nešto drukčiji zbog njihovih zaliha nafte i plina. Tri zemlje su svjesne da svoj model moraju prilagođavati okolnostima u svijetu, one su svjesne nužnosti ohrabrivanja privatnog sektora. Danas velika uloga države više nije rješenje, potrebna je uloga privatnog sektora u povećanju inovacija.

Koje su koristi i nedostaci finskog pristupanja EU?
Dio smo zajedničkog tržišta koje promiče konkurentnost, otvorena su nam nova tržišta. Uvođenje eura spustilo je kamatne stope te olakšalo poslovanje finskim kompanijama. S druge strane sektori poput poljoprivrede naišli su na teškoće otvaranjem, morali su provesti znatno restrukturiranje, stoga je to bio trošak. No općenito za Finsku je prirodno da bude dio EU.

Smatrate li da je članstvo u NATO-u važno zbog inozemnih ulaganja?
Jasno mi je da se o tome govori u Hrvatskoj, no mi u Finskoj to ne uzimamo u obzir prilikom našeg razmatranja vezanog uz NATO. Za investicije je važnije članstvo u Europskoj uniji. Pa ipak, u nekim situacijama vezanim za situaciju u obližnjim zemljama to može imati utjecaja.

‘Koristite fondove i ulažite u obrazovanje’

Kako ocjenjujete odnose između Finske i Hrvatske?
Dvije se zemlje upoznaju, međusobno se otkrivaju. Dosad nismo imali znatnije bilateralne odnose. Sada imamo puno veće mogućnosti za približavanje, prije svega zahvaljujući sporazumu hrvatske vlade i tvrtke Patria te vezanom offset programu.

Što možete predložiti Hrvatskoj kako bi bila uspješnija?
Koristite sve fondove EU koji su vam na raspolaganju, pripremite institucije i administraciju, no posebno ljude da budu spremni za predstojeće izazove. Ulažite u obrazovanje, investirajte u inovacijske sustave. EU donosi mnoge koristi, no isto tako susrest ćete se i s velikim izazovima.

Autor: Miho Dobrašin
09. travanj 2008. u 15:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close