Nastavak rasta cijena kukuruza na svjetskom tržištu nije pogodio samo domaćinstva koja tako plaćaju veće cijene hrane, nego je i smanjio dobiti američkih proizvođača goriva od etanola, koje se dobiva iz te žitarice. Cijena bušela kukuruza prošloga je tjedna na robnoj burzi u Chicagu narasla iznad šest dolara, a najveći pritisak nastao je nakon vijesti da američki farmeri namjeravaju sijati manje površine te poljoprivredne kulture. Lani su farmeri posadili kukuruza na rekordnih 94 milijuna jutara zemlje, no američko ministarstvo poljoprivrede predviđa da će se ove godine ta brojka smanjiti na 86 milijuna jutara jer se farmeri s kukuruza prebacuju na uzgoj soje, još jedne biljke koja generira rekordne dobiti.

Nikad skuplji kukuruz
Rekordne cijene kukuruza odražavaju se na industriju etanola koja rabi kukuruz kako bi napravila pogonska goriva za vozila. Prošloga je tjedna proizvođač etanola Renova objavio kako se bori za osiguravanje financija za svoju farmu u Idahu, kapaciteta 21 milijuna galona, a kalifornijski proizvođač etanola Pacific Ethanol prošloga je mjeseca objavio velike kvartalne gubitke zbog rasta troškova uzrokovanih vrlo visokom cijenom kukuruza. “Financijska tržišta preplašena su tržišnom cijenom kukuruza. Prije dvije godine cijena bušela kukuruza bila je dva dolara, a sada je dosegla šest dolara. Marže tvrtki pritisnute su rastom sirovina”, rekao je Christopher Thomas, dopredsjednik Renove. Inače, viši dopredsjednik za sektor dobara u kompaniji MF Global Feltes Ritch Feltes za povećanje cijena kukuruza odgovornim drži činjenice da se on od poljoprivredne kulture pretvorio u pogonsko gorivo: “U osnovi riječ je o manjku zemlje uzrokovanom rapidnim povećanjem korištenja etanola.”

Stočari na udaru
Skuplji kukuruz šteti i stočarskoj industriji što će se u konačnici odraziti i na cijene mesa. “Uzgajivači svinja rješavaju se krmača, a farmeri posluju u crvenom području”, kazao je Rich Feltes, viši dopredsjednik za sektor dobara u kompaniji MF Global. Osim toga na troškove prehrane utječe i povećana cijena riže. Kina, Egipat, Vijetnam i Indija, koji zajedno imaju više od trećine globalnog izvoza riže, smanjili su prodaju ove godine, a isto je najavila i Indonezija. Svjetska banka predviđa da bi se čak 33 zemlje, od Meksika do Jemena, mogle naći u “socijalnim nemirima” nakon što su troškovi hrane i energije povećani već šest godina zaredom. Cijena riže, koja je osnovna namirnica za polovicu svijeta, na Chicago Mercantile Exchangeu skočila je na rekordnih 20,9 dolara za 100 funti. Time je udvostručena prošlogodišnja cijena, a u odnosu na 2001. godinu ta je brojka veća za čak pet puta. Predviđa se da bi do idućega listopada cijena 100 funti riže mogla dosegnuti 22 dolara. “Riža će znatnije rasti kroz iduće dvije godine. Vlade zemalja izvoznica će smanjivati prodaju zato što te zemlje žele biti u mogućnosti da prehrane vlastitu populaciju”, kazao je Roland Jansen, glavni izvršni direktor švicarske investicijske tvrtke Mother Earth Investment AG. Zemlje uzgajivači riže dižu cijene za proizvođače koji žele prodavati tu namirnicu u inozemstvo. Vijetnamsko udruženje proizvođača hrane od svojih je članova prošloga tjedna zatražilo da prestanu potpisivati ugovore za izvoz do idućega lipnja, čime su slijedili potez kineske vlade koja je uvela 5-postotni porez na izvoz riže. Egipat je pak do listopada zabranio izvoz.

Velik skok cijena nafte i zlata

Osim prehrambenih namirnica po vrtoglavim iznosima rastu i cijene ostalih roba. Najtraženija je naravno nafta, koja je sada na oko 107 dolara po barelu, no prošloga mjeseca došla je do gotovo 112 dolara, pa je postalo praktički normalno da je cijena iznad 100 dolara. Ništa manje nije raslo ni zlato čija je cijena od početka godine rasla za 20 posto, pa je u jednom trenutku cijena za finu uncu zlata bila viša od 1000 dolara, a sada je na oko 920 dolara.