Jedina hrvatska tvornica akumulatora Munja nedavno je u Srbiji, u općini Žagubica pokraj Požarevca kupila zemljište i stari zatvoreni pogon nekadašnje ljevaonice. Prema riječima Ivana Milolože, vlasnika i predsjednika Uprave Munje, osnovni motiv za investiciju je očekivanje da će Srbija s početkom pregovora o ulasku u Europsku uniju započeti i s procesom prilagodbe svoga zakonodavstva pravilima zajedničkog tržišta. U tom trenutku morat će donijeti i propise o odlaganju otpada što se odnosi i na obvezu odlaganja starih akumulatora. “Očekuje se da će se i u Srbiji uskoro početi primjenjivati odredbe bruxelleske konvencije koje se odnose na skrb o otpadu, jednako kako je to učinjeno u Hrvatskoj koncem 1999. a potpuno je zaživjelo s osnivanjem Fonda za zaštitu okoliša. Čim signali o okretanju Srbije EU budu dovoljno jasni, planiramo na mjestu stare ljevaonice sagraditi modernu topionicu u kojoj bi se ‘prerađivali’ stari akumulatori. To bi zajedno s projektom odlaganja akumulatora u Hrvatskoj bio velik izvor sirovine za našu proizvodnju u Zagrebu”, kaže Ivan Miloloža. Miloloža procjenjuje da bi se mogla kretati između dva i tri milijuna eura te stotinjak radnih mjesta. Povećanje udjela sirovine dobivene iz “sekundara”, odnosno starih akumulatora, uvelike bi smanjila troškovnu ovisnost Munje o burzovnim cijenama olova i bakra.
Jedina hrvatska tvornica akumulatora Munja nedavno je u Srbiji, u općini Žagubica pokraj Požarevca kupila zemljište i stari zatvoreni pogon nekadašnje ljevaonice. Prema riječima Ivana Milolože, vlasnika i predsjednika Uprave Munje, osnovni motiv za investiciju je očekivanje da će Srbija s početkom pregovora o ulasku u Europsku uniju započeti i s procesom prilagodbe svoga zakonodavstva pravilima zajedničkog tržišta. U tom trenutku morat će donijeti i propise o odlaganju otpada što se odnosi i na obvezu odlaganja starih akumulatora. “Očekuje se da će se i u Srbiji uskoro početi primjenjivati odredbe bruxelleske konvencije koje se odnose na skrb o otpadu, jednako kako je to učinjeno u Hrvatskoj koncem 1999. a potpuno je zaživjelo s osnivanjem Fonda za zaštitu okoliša. Čim signali o okretanju Srbije EU budu dovoljno jasni, planiramo na mjestu stare ljevaonice sagraditi modernu topionicu u kojoj bi se ‘prerađivali’ stari akumulatori. To bi zajedno s projektom odlaganja akumulatora u Hrvatskoj bio velik izvor sirovine za našu proizvodnju u Zagrebu”, kaže Ivan Miloloža. Miloloža procjenjuje da bi se mogla kretati između dva i tri milijuna eura te stotinjak radnih mjesta. Povećanje udjela sirovine dobivene iz “sekundara”, odnosno starih akumulatora, uvelike bi smanjila troškovnu ovisnost Munje o burzovnim cijenama olova i bakra.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu