Prema podacima Hrvatske narodne banke koja je objavila preliminarne podatke o bilanci plaćanja Republike Hrvatske za posljednje tromjesečje 2007. godine saldo bilance tekućih transakcija u skladu s našim očekivanjima zabilježio manjak u iznosu od 1,9 milijardi eura. Navedeni deficit je za 378 milijuna eura ili 25 posto viši u odnosu na isto tromjesečje 2006. godine. U cijeloj 2007. godini deficit tekućih transakcija iznosi 3,2 milijarde eura te je za 514 milijuna eura viši u odnosu na 2006. godinu. Udio deficita tekućeg računa bilance plaćanja u BDP-u (8,55%) zamjetno je povećan u odnosu na 2006. kada je iznosio 7,9 posto. Tako je treću godinu zaredom nastavljeno produbljivanje manjka na promatranom računu i u apsolutnim iznosima i s obzirom na udio u BDP-u. Na povećanje deficita u 2007. godini ponajviše su utjecala kretanja na računu roba, čiji je manjak povećan za više od milijardu eura. Naime, rast prihoda od izvoza roba od 729 milijuna eura ili 8,6 posto bio je manji od rasta rashoda za uvezene robe koji je iznosio relativno visokih 10,8 posto ili 1,8 milijardi eura što je za posljedicu imalo produbljivanje manjka na računu roba na 9,4 milijarde eura (rast od 13,1 posto). Osim toga uobičajen suficit na računu usluga, koji je u 2007. godini iznosio 6,3 milijarde eura (rast od 10,7 posto), tek je dijelom uspio nadomjestiti negativna kretanja u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom. Dodatni pritisak na povećanje deficita tekućih transakcija došao je sa smanjenjem suficita na računima dohotka (-2,4%) i tekućih transfera (-5,5%). Najpovoljniji način za financiranje deficita tekućeg računa su izravna strana ulaganja, kojih je u prošloj godini ukupno realizirano 3,6 milijardi eura. Tako je ukupan priljev izravnih inozemnih ulaganja bio dovoljan da pokrije deficit tekućeg računa platne bilance. Ipak, skora objava strukture stranih ulaganja mogla bi pokazati relativno nepovoljnu strukturu, odnosno da je većina promatranih ulaganja u Hrvatskoj i dalje usmjerena na brownfield ulaganja te investicije u uslužne djelatnosti, odnosno u financijski sektor i trgovinu, čime izostaje (izravan) pozitivan utjecaj FDI na rast proizvodnje i izvoza. U 2008. očekuje se pritisak na daljnje pogoršanje kretanja na bilancu plaćanja zbog rasta cijena energenata te slabljenja konkurentnosti izvoznog sektora. S druge strane očekivanja o usporavanju rasta osobne potrošnje mogla bi povoljno utjecati na smanjenje dinamike rasta uvoza.
(RBA analiza)
U 2007. godini deficit tekućih transakcija iznosio je 3,2 milijarde eura
Prema podacima Hrvatske narodne banke koja je objavila preliminarne podatke o bilanci plaćanja Republike Hrvatske za posljednje tromjesečje 2007. godine saldo bilance tekućih transakcija u skladu s našim očekivanjima zabilježio manjak u iznosu od 1,9 milijardi eura. Navedeni deficit je za 378 milijuna eura ili 25 posto viši u odnosu na isto tromjesečje 2006. godine. U cijeloj 2007. godini deficit tekućih transakcija iznosi 3,2 milijarde eura te je za 514 milijuna eura viši u odnosu na 2006. godinu. Udio deficita tekućeg računa bilance plaćanja u BDP-u (8,55%) zamjetno je povećan u odnosu na 2006. kada je iznosio 7,9 posto. Tako je treću godinu zaredom nastavljeno produbljivanje manjka na promatranom računu i u apsolutnim iznosima i s obzirom na udio u BDP-u. Na povećanje deficita u 2007. godini ponajviše su utjecala kretanja na računu roba, čiji je manjak povećan za više od milijardu eura. Naime, rast prihoda od izvoza roba od 729 milijuna eura ili 8,6 posto bio je manji od rasta rashoda za uvezene robe koji je iznosio relativno visokih 10,8 posto ili 1,8 milijardi eura što je za posljedicu imalo produbljivanje manjka na računu roba na 9,4 milijarde eura (rast od 13,1 posto). Osim toga uobičajen suficit na računu usluga, koji je u 2007. godini iznosio 6,3 milijarde eura (rast od 10,7 posto), tek je dijelom uspio nadomjestiti negativna kretanja u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom. Dodatni pritisak na povećanje deficita tekućih transakcija došao je sa smanjenjem suficita na računima dohotka (-2,4%) i tekućih transfera (-5,5%). Najpovoljniji način za financiranje deficita tekućeg računa su izravna strana ulaganja, kojih je u prošloj godini ukupno realizirano 3,6 milijardi eura. Tako je ukupan priljev izravnih inozemnih ulaganja bio dovoljan da pokrije deficit tekućeg računa platne bilance. Ipak, skora objava strukture stranih ulaganja mogla bi pokazati relativno nepovoljnu strukturu, odnosno da je većina promatranih ulaganja u Hrvatskoj i dalje usmjerena na brownfield ulaganja te investicije u uslužne djelatnosti, odnosno u financijski sektor i trgovinu, čime izostaje (izravan) pozitivan utjecaj FDI na rast proizvodnje i izvoza. U 2008. očekuje se pritisak na daljnje pogoršanje kretanja na bilancu plaćanja zbog rasta cijena energenata te slabljenja konkurentnosti izvoznog sektora. S druge strane očekivanja o usporavanju rasta osobne potrošnje mogla bi povoljno utjecati na smanjenje dinamike rasta uvoza.
(RBA analiza)
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu