EN DE

Nedostaci postojećih zakona odgovorni za kreditnu krizu

Autor: Stanko Borić
02. travanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Jača uloga Federalnih rezervi, koje bi trebale postati stabilizator tržišnih prilika

Američki ministar financija Henry Paulson predložio je korjenitu zakonodavnu reformu sektora financija u Sjedinjenim Državama, najveću od velike ekonomske depresije tridesetih godina prošlog stoljeća, rekavši da se američki kapitalizam mora bolje pripremiti za “neizbježne tržišne poremećaje”. Paulson je kazao da sadašnja struktura američkih financijskih propisa nije primjerena rješavanju problema modernog financijskog sistema, ali i dodao da će sprovođenje promjena potrajati godinama. Najveća promjena bit će jačanje Federalnih rezervi, sustava centralnih američkih banaka. Time bi se dobio snažniji nadzor nad svim vrstama finacijskih institucija, od hedge fondova do osiguravajućih kompanija. “Vlada ima odgovornost osigurati da se naš financijski sistem regulira na efektivan način”, rekao je Paulson. Postojeći sustav reguliranja banaka, brokerskih kompanija i osiguravajućih kuća je zastario, a Federalne rezerve kao središnja banka trebale bi proširiti svoju nadležnost i na financijske usluge, a ne samo banke, rekao je Paulson prilikom predstavljanja plana regulatorne reforme. O tržišnoj stabilnosti, prema prijedlogu koji je Paulson objelodanio, brinuo bi Fed, koji bi bio stabilizator prilika na tržištu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Vlada je također kazala da će ti prijedlozi pomoći američkim tvrtkama da budu kompetitivnije na svjetskim tržištima. Dužnosnici očekuju da bi se ovim prijedlozima prevladao i strah banaka te drugih financijskih institucija da posuđuju jedne drugima novac, na što su nevoljko pristajale posljednjih sedam-osam mjeseci, odnosno od početka velike financijske krize u kolovozu. Zanimljivo je da je veći dio izvještaja, odnosno dokumenta na 218 stranica koji Paulson predlaže sastavljen još prije izbijanja krize, no Paulson je tijekom svojeg izlaganja odbacio navode kako je upravo manjkavost postojeće zakonske regulative izazvala aktulanu financijasku krizu koja se iz Sjedinjenih Država počela prelijevati diljem svijeta. Među ostalim važnim prijedlozima izdvaja se odluka da se Povjerenstvo za vrijednosne papire i burze spoji s Povjerenstvom za terminsku trgovinu sirovinama, kako bi se od “obje uzelo ono što je najbolje”, smatra Paulson. Predložit će se i osnivanje tijela koje bi nadziralo “provođenje poslovanja i zaštitu potrošača”. “Moramo i možemo imati strukturu koja je dizajnirana za svijet u kojem sada živimo. Ta bi struktura morala biti fleksibilnija, prilagodljvija promjenama, omogućiti nam da se efektivnije nosimo s neizbježnim tržišnim poremećajima te koja će bolje štititi proizvođače i potrošače”, kazao je Paulson. Paulsonov prijedlog je dočekan s podvojenim reakcijama. Tako dok uživa punu podršku Američke trgovačke komore i sektora vrijednosnih papira bankovni lobisti su kritični prema stavkama koje se tiču njihova poslovanja. Ipak, ishod predložene reforme američkog financijskog sustava je neizvjestan. Kako procjenjuju analitičari i financijski krugovi, predsjednička utrka za Bijelu kuću u devetom mjesecu mogla bi biti glavni kamen spoticanja usvajanja nove regulative.

Američki ministar financija Henry Paulson predložio je korjenitu zakonodavnu reformu sektora financija u Sjedinjenim Državama, najveću od velike ekonomske depresije tridesetih godina prošlog stoljeća, rekavši da se američki kapitalizam mora bolje pripremiti za “neizbježne tržišne poremećaje”. Paulson je kazao da sadašnja struktura američkih financijskih propisa nije primjerena rješavanju problema modernog financijskog sistema, ali i dodao da će sprovođenje promjena potrajati godinama. Najveća promjena bit će jačanje Federalnih rezervi, sustava centralnih američkih banaka. Time bi se dobio snažniji nadzor nad svim vrstama finacijskih institucija, od hedge fondova do osiguravajućih kompanija. “Vlada ima odgovornost osigurati da se naš financijski sistem regulira na efektivan način”, rekao je Paulson. Postojeći sustav reguliranja banaka, brokerskih kompanija i osiguravajućih kuća je zastario, a Federalne rezerve kao središnja banka trebale bi proširiti svoju nadležnost i na financijske usluge, a ne samo banke, rekao je Paulson prilikom predstavljanja plana regulatorne reforme. O tržišnoj stabilnosti, prema prijedlogu koji je Paulson objelodanio, brinuo bi Fed, koji bi bio stabilizator prilika na tržištu.

Vlada je također kazala da će ti prijedlozi pomoći američkim tvrtkama da budu kompetitivnije na svjetskim tržištima. Dužnosnici očekuju da bi se ovim prijedlozima prevladao i strah banaka te drugih financijskih institucija da posuđuju jedne drugima novac, na što su nevoljko pristajale posljednjih sedam-osam mjeseci, odnosno od početka velike financijske krize u kolovozu. Zanimljivo je da je veći dio izvještaja, odnosno dokumenta na 218 stranica koji Paulson predlaže sastavljen još prije izbijanja krize, no Paulson je tijekom svojeg izlaganja odbacio navode kako je upravo manjkavost postojeće zakonske regulative izazvala aktulanu financijasku krizu koja se iz Sjedinjenih Država počela prelijevati diljem svijeta. Među ostalim važnim prijedlozima izdvaja se odluka da se Povjerenstvo za vrijednosne papire i burze spoji s Povjerenstvom za terminsku trgovinu sirovinama, kako bi se od “obje uzelo ono što je najbolje”, smatra Paulson. Predložit će se i osnivanje tijela koje bi nadziralo “provođenje poslovanja i zaštitu potrošača”. “Moramo i možemo imati strukturu koja je dizajnirana za svijet u kojem sada živimo. Ta bi struktura morala biti fleksibilnija, prilagodljvija promjenama, omogućiti nam da se efektivnije nosimo s neizbježnim tržišnim poremećajima te koja će bolje štititi proizvođače i potrošače”, kazao je Paulson. Paulsonov prijedlog je dočekan s podvojenim reakcijama. Tako dok uživa punu podršku Američke trgovačke komore i sektora vrijednosnih papira bankovni lobisti su kritični prema stavkama koje se tiču njihova poslovanja. Ipak, ishod predložene reforme američkog financijskog sustava je neizvjestan. Kako procjenjuju analitičari i financijski krugovi, predsjednička utrka za Bijelu kuću u devetom mjesecu mogla bi biti glavni kamen spoticanja usvajanja nove regulative.




Autor: Stanko Borić
02. travanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close