Hrvatska udruga banaka (HUB) tvrdi da je phishing najčešći oblik gospodarskog kriminala na Internetu u Hrvatskoj. Kako tvrdi Igor Štefanac, glasnogovornik HUB-a, oni već dvije godine zaredom upozoravaju građane da ne daju svoje osobne podatke i brojeve kreditnih kartica kad prime sumnjive e-mail poruke. Iako nije želio govoriti o konkretnim štetama, Štefanac kaže da su u Hrvatskoj u pitanju računalne sigurnosti sve prisutniji trendovi iz zemalja Europske unije. To znači da je udio gospodarskog kibernetičkog, odnosno kriminala koji se odvija putem Interneta još znatno manji od onog koji se obavlja u fizičkom svijetu. Također, to znači da većinu tog tehnološki sofisticiranog kriminala počine strani kriminalci, a ne oni iz Hrvatske. Štefanac navodi primjer phishing mailova koje primaju hrvatski građani, ali koji gotovo bez iznimke dolaze iz inozemstva i iza njih stoji međunarodni organizirani kriminal. Phishing je, naime, metoda krađe osobnih podataka zajedno s podacima o kreditnoj kartici. Kriminalac žrtvi šalje e-mail u kojem se predstavlja kao banka i nudi link na kojem se otvara web stranica s formularom u koje je potrebno upisati podatke o kreditnoj kartici. Podaci skupljeni phishingom potom se preprodaju, ponekad čak i na Internetu, a iznosi koji kriminalci za takve podatke traže mjere se u tisućama dolara. Međutim, phishing nije jedini oblik problema s računalnom sigurnošću u Hrvatskoj. Kako tvrdi Nino Jogun iz CARNetovog CERT-a, hrvatskog centra za informacijsku sigurnost, lani je u našoj zemlji zabilježeno nekoliko većih “slučajeva”. Jogun navodi primjer računa za mobitel zbog dialera u visini 21.000 kuna, a kojeg je mobilni operater pristao reklamirati.

Nadalje, osim phishinga, za korisničke podatke korisnika banaka lani su zabilježeni i slučajevi phishinga za korisničkim podacima hrvatskih blogera. Povrh svega, provaljeno je na portal Blog.hr, jedan od deset najposjećenijih u Hrvatskoj, a haker je privaljen policiji. Jogun kaže da je pozitivno što policija počinje reagirati na takve stvari, jer kriminalac je kriminalac bez obzira koristi li u svojoj raboti čekić, vatreno oružje ili računalo. Poticaj razvoju kibernetičkog kriminala, a posebno u segmentu gospodarskog kriminala, sve je jednostavniji put do velike zarade. Prema podacima CARNetova CERT-a, globalna industrija informacijske sigurnosti godišnje obrne oko 100 milijardi dolara. Usprkos tome kibernetički kriminal i dalje raste, a prema neslužbenim procjenama po vrijednosti je u katergoriji s trgovinom drogom i napreduje prema vrijednosti trgovine oružjem. Nino Jogun iz CERT-a kaže da su glavni problemi u tome što su alati za kibernetički kriminal lako dostupni, potencijalna financijska dobit velika, a tragovi koji ostaju rijetki – često i unatoč vrhunskoj računalnoj forenzici. Tragajući za vrijednošću takvih poslova, najbližu paralelu pronašli smo u vrijednosti malverzacija nastalih napadima na bankomate, odnosno snimanjem slipa na kartici i PIN-a. Štete od kartičnog kriminala u Hrvatskoj u posljednjih šest godina su se učetverostručile te su lani dosegle čak 24 milijuna kuna. Posebno je zanimljivo da nijedan osumnjičeni u takvim slučajevim nije bio iz Hrvatske već je riječ o državljanima Rumunjske i Velike Britanije.

Za sigurnost tri posto proračuna

Prema procjeni konzultantske tvrtke Deloitte lani je 54 posto ICT i medijskih tvrtki u svijetu imalo implementiranu strategiju upravljanja informacijskom sigurnošću, dok ih je 65 posto zaposlilo menadžera za sigurnost. Međutim, zanimljivo je da je polovica tih tvrtki izdvojila manje od tri posto budžeta za sigurnosna pitanja. Da ima pozitivnih koraka, pokazuje podatak da je 19 posto tvrtki razvilo procedure formalnog mjerenja informacijske sigurnosti, a pet posto tvrtki povećalo je svoja ulaganja u informacijsku sigurnost za više od 15 posto. Iako je danas sigurnost vrlo široko pitanje u poslovanju, Deloitte je zaključio da se to pitanje uglavnom sagledava kao IT problem. Naime, 62 posto tvrtki ulaganja u informacijsku sigurnost predviđa upravo u okviru IT odjela.