Hrvatsko tržište bezreceptnih proizvoda u prošloj je godini bilo vrijedno 580 milijuna kuna, odnosno četrdesetak milijuna više nego u prošloj godini i više od dvostruko nego na početku desetljeća, najnoviji su podaci agencije Pharmis specijalizirane za analizu farmaceutskog tržišta. Prema istom izvoru, zlatno doba dijetetskih proizvoda (zasad) je iza nas, no porast od devet posto u odnosu na prošlu godinu predstavlja znatan pomak u odnosu na prethodnih pet godina, a s ulaskom u Europsku uniju na domaćem se tržištu očekuje novi val bezreceptnih proizvoda. Istodobno, najviše zbog nedostatka inspektora, kontrola kvalitete bezreceptnih proizvoda i dalje je na vrlo niskoj razini, a područje dijetetskih proizvoda nije kvalitetno regulirano ni na europskoj razini. Rezultat je nelojalna konkurencija koja ugrožava kvalitetne proizvođače, ali i ugrožena prava potrošača koji troše novac na kojekakve tričarije djelotvorne eventualno na razini placebo efekta.

Udio OTC
U grupu bezreceptnih proizvoda (OTC – over the counter, preko pulta) spadaju lijekovi prirodnog i sintetskog porijekla koji imaju poznatu djelatnu komponentu, veliku terapijsku širinu, znatnu sigurnost primjene, neznatnu mogućnost predoziranja, a moguće interakcije s drugim lijekovima svedene su na najmanju mjeru. Među OTC proizvode spadaju antipiretici, analgetici, vitamini i minerali, lijekovi za pomoć pri gripi i prehladi, antihistaminici, laksativi, ali i medicinska kozmetika koja se prodaje samo u ljekarnama. I po namjeni i načinu registracije unutar OTC-a razlikuju se bezreceptni lijekovi i dijetetski proizvodi. Bezreceptni lijekovi prolaze sva klinička ispitivanja kao i lijekovi na recept i registriraju se u Agenciji za lijekove, dok je za registraciju dijetetskih proizvoda zaduženo povjerenstvo pri Ministarstvu zdravstva nakon što proizvod prođe kontrolu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Od ukupne potrošnje lijekova, udio OTC proizvoda je oko sedam posto. Među OTC lijekovima najveću potrošnju imaju analgetici i antipiretici, pa potom lijekovi protiv gripe i prehlade. Tek potom slijede vitamini i minerali među kojima prvo mjesto redovito odnose multivitaminski kompleksi i vitamin C. U Hrvatskoj je registrirano oko 240 bezreceptnih lijekova i više od 2500 dijetetskih proizvoda. U prošloj godini najveći tržišni udjel kad je u pitanju OTC imala je Pliva sa 13,18 posto, Belupo drži 12,54 posto domaćeg tržišta, slijedi američki Natural Wealth koji sa svojim dodacima prehrani zauzima 9 posto tržišta, potom Oktal Pharma zastupstva sa 8,37 posto, a na petom mjestu je slovenski Lek sa 7,37 posto. Jadran Galenski Laboratorij s gotovo šest posto na sedmom je mjestu iza Bayera, a zahvaljujući svom lijeku protiv glavobolje koji je u Hrvatskoj tradicionalno popularan, makedonski Alkaloid drži tri posto tržišta i gotovo je zadržao taj udjel od početka desetljeća. Zanimljivo je da je Pliva godine 2000. bila apsolutni lider u OTC-u s više od 26 posto udjela, dok su se svi ostali teško i približavali dvoznamenkastom postotku.

Najznačajniji rast svakako je u tih osam godina zabilježio Belupo koji je s jedva šest skočio na 12,5 posto, što je uostalom u skladu s ambicijama danas najveće domaće farmaceutske kompanije koja želi postati lider na domaćem OTC tržištu. Ako se dosadašnji trend nastavi, to bi se moglo ostvariti već u ovoj godini, no u Belupu su svjesni da će utakmica, pogotovo kad su u pitanju strani proizvođači, biti vrlo oštra. OTC u Belupu čini oko deset posto ukupne prodaje, a omjer lijekova i dijetetike u bezreceptnom portfelju Belupa je šest prema jedan. “Da bi se proizveo kvalitetan bezreceptni lijek, potrebno je najmanje tri godine od ideje do registracije. Budući da smo ozbiljna kompanija, u proizvodnji svakog lijeka držimo se vrlo strogih pravila struke, od kvalitete sirovina preko udjela djelatnih tvari do procesa same proizvodnje i registracije. To automatski znači i visoka ulaganja, zbog čega su naši lijekovi skuplji od konkurencije. Istodobno, kao ozbiljna farmaceutska kompanija ne možemo si dozvoliti previše agresivnu promociju svojih proizvoda i tvrditi da su, primjerice, ”svjetski hit“. Prema potrošačima stoga idemo s jasnim i znanstveno utemeljenim porukama te javnozdravstvenim kampanjama, u kojima ih nastojimo educirati o kvaliteti, djelotvornosti i sigurnosti primjene naših proizvoda. Rast tržišnog udjela potvrđuje da naše poruke do njih i dolaze”, ističe Vesna Todorić-Kovačević, direktorica sektora bezreceptnih proizvoda u Belupu.

270 inspektora
Udio Belupa u OTC-u u Hrvatskoj, prema Pharmisu, u prošloj godini iznosio je 73 milijuna kuna, a u godini prije 59,4 milijuna. Todorić-Kovačević tvrdi da su domaći proizvođači pod dvostrukim povećalom kada je u pitanju kvaliteta proizvodnje OTC-a, dok strani proizvođači na domaće police dolaze mnogo lakše, odnosno provjerava se tek dokumentacija lijeka. Inspekcijska kontrola proizvoda iz prometa još se provodi vrlo rijetko. U čitavoj zemlji, naime, postoji oko 270 sanitarnih inspektora, od čega pedesetak u Zagrebu. “Papiri sve podnose. Istodobno, ne zna se je li strani proizvođač u izradi dijetetskog proizvoda, primjerice, koristio jeftine sirovine upitne kvalitete s dalekoistočnih tržišta, u kakvim je uvjetima gotovi proizvod nastao, čuva li se ”u garaži“, insceniraju li se inovacije koje su zapravo marketinški trikovi”, kaže Todorić-Kovačević. Dijetetika je druga priča koja se u Europskoj uniji pokušava riješiti već petnaest godina, tako da u tom pitanju Hrvatska dijeli patnje svojih zapadnih susjeda. Jadranka Balenović jedna je od dvije magistre farmacije koje u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo obavljaju kontrolu svih dijetetskih proizvoda koji dolaze na domaće tržište, barem kada je u pitanju legalna distribucija. Zavod treba potvrditi zdravstvenu ispravnost proizvoda, što je preduvjet za dobivanje deklaracije. No nedostatak kadrova, opreme i prostora kad je u pitanju kontrola dijetetike vječan je problem koji se tek treba riješiti, kao i propisati dodatna regulativa koja će jamčiti veću kvalitetu proizvoda. “Svaki dijetetski proizvod koji kod nas prođe formalnu dozvolu za distribuciju dobiva u Ministarstvu zdravstva. Ono što mi ne potvrdimo, ne bi smjelo doći na police. Pitanje je, međutim, što je s proizvodima koje uvoznici službeno ne prijavljuju, a poznato je da takvih ima, pogotovo kad je u pitanju internetska prodaja i razne prodaje ispod pulta. Nije dostatna kontrola tržišta jer imamo premalo educiranih inspektora. Iako je u zadnje vrijeme porastao broj prijava, pogotovo graničnih inspektora, kontrola je još na niskoj razini, a tržište je golemo”, upozorava Balenović.

Pravilnik o prehrani
Dodaci prehrani, odnosno minerali i vitamini, u čitavoj Europi još su siva zona tržišta OTC-a. Kad je u pitanju domaće zakonodavstvo, minerali i vitamini do donošenja Zakona o lijekovima prije nekoliko godina spadali su u pomoćna ljekovita sredstva, no spomenuti zakon ih je izbacio iz te kategorije. Sada podliježu pravilniku o hrani za posebne prehrambene potrebe, no struka zahtijeva njihovo izdvajanje. “Hrvatska će uskoro dobiti poseban pravilnik o dodacima prehrani, što je nužno jer je to posebna kategorija bezreceptnih proizvoda. Zanimljivo je da gotovo jednaku situaciju s mineralima i vitaminima ima Europa, jer je donedavno svaka članica Unije imala svoja pravila. Unija je u međuvremenu propisala koji vitaminiski oblici se smiju koristiti kao dodaci prehrani, no još nije propisala njihove koncentracije. Dakle, Hrvatska koristi europske normative, no oni još nisu ozakonjeni ni na razini EU”, pojašnjava Balenović. Takozvane zdravstvene tvrdnje za aktivne komponente EU kani propisati do 2010. godine i u njima će stajati točne koncentracije aktivnih tvari koje smiju biti u dodacima prehrani. A sve dok se nova regulativa ne počne provoditi, potrošačima se mogu plasirati proizvodi koji u sebi sadrže toliko niske koncentracije aktivne tvari da je njihovo trošenje potpuno neučinkovito.