Trošak gradnje digitalnog grada za nekoliko milijuna ljudi stoji kao izgradnja nekoliko kilometara autoceste. Ukoliko uzmemo prosjek od 10 do 15 milijuna eura koliko je iznosila izgradnja kilometra autocesta u Hrvatskoj, dolazimo do podatka da se jedan multimilijunski grad može pretvoriti u “digitalni”, odnosno “pametni” za manje od 50 milijuna eura. Tako je započelo jedno od najzanimljvijih događanja na ovogodišnjoj konferenciji Cisco Expo 2008 u Dubrovniku – okrugli stol o pametnim gradovima. Zagreb za projekt pametnog grada trenutno izdvaja nešto manje od 10 milijuna kuna godišnje, a direktor tvrtke Digitalni grad procjenjuje da će se u idućih pet godina taj iznos povećati do 50 milijuna kuna. No, sve to nije još niti jedan posto budžeta grada Zagreba. Nasuprot tome, Rijeka već sad izdvaja gotovo tri posto svog budžeta za projekt pametnog grada, a slično tome, u taj projekt ulažu i u Varaždinu. Ta su dva grada najbolji primjeri pametnih gradova u Hrvatskoj. “Inteligentni ili pametni grad u svojoj srži ima tehnologiju, ali to nije isključivo tehnologija već i način na koji se upravlja gradom. Ideja je stvoriti pametnu zajednicu koja će ostvariti simbiozu javne uprave, privatnog sektora i građana”, izjavio je Ivan Jenkač, voditelj projekta Inteligentni grad u Varaždinu. Digitalni, odnosno inteligentni ili pametni grad, nova je paradigma u urbanom razvoju. Riječ je procesu u kojem se informatizira uprava grada i javne službe. Građanima i tvrtkama se omogućuje da pristupe tim informacijama i sudjeluju u demokratizaciji upravljanja gradom. Nadalje, u tom se procesu informatiziraju i svi ostali sadržaji u gradu, uključujući i stanovanje.

Primjerice, u skandinavskim zemljama projekti pametnih gradova doveli su do izgradnje pametnih prometnica koje pospješuju protok prometa i sprečavaju gužve, pametnog javnog prijevoza koji povećava frekvenciju linija ovisno o opterečenjima, pametnog građenja jer se sinkroniziraju javne službe koje kopaju i postavljaju održavaju infrastrukturu, ali i do izgradnje telekomunikacijskih mreža koje podržavaju surfanje od doma po brzinama koje dosežu 100 Mbitps. Sve to dovelo je i do stvaranja novih poslovnih mogućnosti za ICT sektor, ali i do stvaranje novih trendova u poslovanju, poput rada od doma. “Kad govorimo o inteligenciji gradova onda je ključno prepoznati da nam suvremena tehnologija omogućuje stvaranje pametnih sustava u prometu, održavanju i drugim aspektima života grada, a koji sami mogu ućiti i omogućuju nam kvalitetniji razvoj. To znači da paralelno s novom tehnologijom moramo mijenjati i procese po kojima sada radimo. Naime, ako postojećim procesima samo dodamo novu tehnologiju dobivamo skupe procese i zato moramo napraviti reinženjering postojećih procesa”, izjavio je Mladen Mauher, bivši voditelj vladinog Ureda za internetizaciju. Ipak, Tatjana Holjevac, predsjednica Skupštine grada Zagreba smatra da je trenutno najveća kočnica bržem razvoju projekata digitalnih gradova tvrtka T-HT. Podsjetimo, Grad Zagreb i T-HT se spore oko vlasništva nad DTK. Holjevac kaže da je optička infrastruktura, odnosno mreža optičkih kabela do tvrtki i građana, poput fibre-to-the-home tehnologije, osnova za izgradnju pametnih zajednica. “Da bi mogli izgraditi pametne zajednice, znači one koje se zasnivaju na pametnim ICT sustavima, moramo prije svega imati infrastrukturu koja će podržati takve projekte. Teško je zato danas govoriti o pametnim gradovima kad se još uvijek moramo raspravljati o DTK, znači o nečemu što je pretpostavka za izgradnju optičke infrastrukture i samim tim izgradnju pametnih gradova. T-HT nas u tome koči”, zaključila je Holjevac.

Pametni gradovi u Hrvatskoj

RIJEKA – izdvaja tri posto budžeta za stvaranje pametnog grada, umrežila sve gradske službe, pokrenula mrežu besplatnih hot-spotova
VARAŽDIN – pokrenuo projekt Inteligentnog grada, umrežio sve gradske službe, pokrenuo mrežu besplatnih hot-spotova
ZAGREB – osnovao tvrtku Digitalni grad, povezuje sve gradske službe u jednu mrežu, uvodi pametan nadzor cestovnih prometnica i tramvaja, te je pokrenuo jedinstveni kontakt centar