Politički lideri Europske unije trebali su se okupiti u četvrtak u Bruxellesu na dvodnevnom summitu kojeg je glavna točka dnevnog reda reforma energetske politike. Strategija prema energetici je podijelilo članice Unije. Europska unija još je ranije najavila preuzimanje vodeće uloge u kreiranju nove direktive vezane uz klimatske promjene na svjetskoj razini. U prosincu iduće godine tražit će se rješenje za nastavak Protokola iz Kyota, no Europa će teško preuzeti glavnu riječ ukoliko prvotno ne usuglasi svoje različite stavove. Stoga je traženje kvalitetnog rješenja na razini Unije osnovna ideja ovotjednog summita. I dok je EU lani postigla povijesni sporazum oko smanjenja emisije CO2 za 20 posto do 2012. godine, u odnosu na razinu iz 1990. godine, sada je potrebno pronaći način kako to postići. Europa, nadalje, u idućih 12 godina želi povećati važnost obnovljivih izvora poput vjetra, sunca i vode, koji bi nakon tog perioda trebali sudjelovati sa 20 posto u ukupnoj ponudi struje. Isto tako nastoji se potaknuti intenzivnije korištenje biogoriva. Konsenzus oko provođenja ovih ciljeva u praksu morao bi biti postignut do kraja ove godine. No da se radi o itekako teškom zadatku potvrđuju i reakcije nekih europskih vlada. Njemačka se tako protivi smanjenju emisije štetnih plinova u autoindustriji, odnosno prijedlogu koji bi mogao ugroziti konkurentnost tamošnjih proizvođača, a time i radna mjesta. Žestoko protivljenje dolazi iz redova industrijalaca koji prijete premještanjem teške industrije izvan Europe. Tijekom nedavnog poslovnog summita također održanog u Bruxellesu industrijalci su pozvali Komisiju na hitno donošenje rješenja koje neće ugroziti njihovu proizvodnju. Vodeći ljudi proizvođača kemikalija Rhodia te svjetskog lidera u proizvodnji čelika ArcelorMittala naglasili su tada kako Bruxelles mora zaštiti njihovo poslovanje unatoč borbi protiv klimatskih promjena. Brojne zemlje predvođene Francuskom protive se pak razbijanju velikih energetskih kompanija na proizvodnju i distribuciju, nužnom koraku u provedbi liberalizacije energetskog tržišta u Europi. EU je već otpočeo sa liberalizacijom čiji se završetak očekuje sredinom ove godine, međutim, nekooperativno ponašanje članica zadaje glavobolju Bruxellesu na što upozorava predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. On je pozvao europske vlade na prekid protekcionističkih mjera koje postaju odgovor na negativna gospodarska kretanja u svijetu. “Europa je veliki dobitnik globalizacije. Ona i dalje ostaje vodeća trgovačka sila”, istaknuo je Barroso. “Europa treba zaštitu, no mora odoljeti iskušenju protekcionističkih mjera. Povratak protekcionizmu izazvat će kaos”, poručio je predsjednik Europske komisije. No zaštita vlastitih nacionalnih interesa, koji često nisu u skladu sa interesom Unije, barem što se kratkog roka tiče, i dalje su u fokusu europskih vlada.

Klimatske promjene prijetnja sigurnosti Unije

Klimatske promjene predstavljaju ozbiljan sigurnosni rizik po Europsku uniju, zaključci su nacrta izvješća koji su za ovotjedni summit EU pripremili Javier Solana i Benita Ferrero-Waldner, dva najviša europska dužnosnika za vanjsku politiku. Opasnost se kreće od oštrije konkurencije za posjedovanjem energetskih resursa do dolaska brojnih imigranata. “Klimatske promjene prijete preopterećnju država i regija koje su već krhke i sklone izbijanju sukoba”, kaže se u izvješću. Ono naglašava nekoliko regija koje predstavljaju opasnost po europsku sigurnost te po njene političke i ekonomske interese. Izvještaj upozorava i na rusko svojatanje Arktika.