Polovica kompanija u Hrvatskoj još ne pruža dovoljno informacija zanimljivih investitorima i tako zaostaju za članicama EU. A upravo sa stajališta potencijalnih investitora transparentno izvještavanje o poslovanju je ključno. “Niti jedan ozbiljan investitor ne želi ulagati u kompaniju koja ne pruža informacije o vlastitoj upravi, nadzornom odboru, vlasničkoj strukturi i financijskom poslovanju”, kaže Leslie Matthews Šulenta, predavačica korporacijskog upravljanja na ZŠEM-u i voditeljica istraživanja kojega su proveli Zagrebačka škola ekonomije i managementa i East West Management Institut.

Ipak se kreće
Istraživanje provedeno na vodećih 48 tvrtki u Hrvatskoj pokazalo je kako ipak ima pomaka u izvještavanju o korporacijskom upravljanju i korporacijskoj društvenoj odgovornosti. Istraživački tim Leslie Matthews Šulenta, Mirna Koričan i Andrijana Mušura analizirao je internetske stranice i godišnja izvješća tih tvrtki uz uporabu dviju anketa – Odnos s investitorima putem internetskih stranica i Korporacijska društvena odgovornost. Internet stranice su pregledavane s pozicije potencijalnog investitora i za vodećih 48 tvrtki iz uzorka tražile su se informacije koje bi mogle zanimati potencijalnog investitora. Usporedba s rezultatima iz prosinca 2004. godine pokazuje na prosječno poboljšanje u izvještavanju investitora, ali postoje i tvrtke u Hrvatskoj čiji rezultati odskaču od rezultata ostalih tvrtki iz analiziranog. Ukupno gledajući, istraživanje je pokazalo da kompanije ipak bolje koriste internetske stranice kao sredstvo u odnosima s investitorima u odnosu na godinu prije. Mali broj kompanija pozitivno se ističe pa “najbolje” kompanije mogu služiti kao primjeri dobre prakse u izvještavanju poput Plive, Podravke, Ericssona Nikole Tesle i Privredne Banke Zagreb. Projektom su, prema riječima dr. Đure Njavre, dekana ZŠEM-a, željeli unaprijediti ulagačku klimu u Hrvatskoj i pojačati veze s vodećom poslovnom zajednicom.

Društvena odgovornost
Istraživanje je pokazalo kako visok postotak hrvatskih kompanija posjeduje internetsku stranicu (92%), a 83% kompanija ima tu stranicu na engleskom jeziku. Imena uprave objavljuje 56% kompanija, a 2004. je to činilo 53%. Značajan pomak je da se broj kompanija koje pružaju dodatne informacije o upravi povećao sa 9% na 21%. Samo 33% kompanija izvještava o sastavu nadzornog odbora, dok dodatne informacije o njima pruža tek 7% kompanija. Samo 42% kompanija iz uzorka godišnja izvješća postavljaju na internetskim stranicama, a 40% je to činilo 2004. Unutar društveno odgovornog izvještavanja samo 13% kompanija izvještava o potrošnji vode i struje dok ih 38% izvještava o sponzorstvima i donacijama. Istraživanje korporacijske društvene odgovornosti, za koje im je podosta kompanija uskratilo godišnja izvješća, pokazalo je kako u prosjeku kompanije najviše izvještavaju na području socijalne politike, nasuprot izvještavanju o odnosu prema okolišu i korporativnom upravljanju. O korporativnom upravljanju kompanije vrlo šturo izvještavaju, dok se transparentnost o politici prema okolišu blago poboljšalo. I u tome Hrvatska zaostaje za EU, no na području društveno odgovornog izvještavanja “najbolje” kompanije se znatno ističu. Za “Najboljih 5” tvrtki u izvještavanju o korporativnoj društvenoj odgovornosti proglašene su: INA, HEP, Ericsson Nikola Tesla, Pliva, Hrvatski Telekom. “Rezultati odražavaju stanje na tržištu. Sve više hrvatskih tvrtki ulazi na tržište kapitala s prvom emisijom dionica ili obveznica što pokazuje da se ulagačka klima u Hrvatskoj bitno popravlja”, objašnjava Matthews Šulenta i napominje kako za tvrtke koje su još u fazi “razmatranja” o objavi dionica ili obveznica ovo istraživanje može biti vrlo korisno. Pokazuje što točno potencijalni investitor želi vidjeti u javno dostupnim materijalima.