Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) imovina svih 53 otvorenih investicijskih fondova krajem veljače porasla je već sedmi mjesec uzastopno i prvi je put prešla granicu od deset milijardi kuna. Ukupna imovina fondova je iznosila 10,185 milijardi kuna, što predstavlja porast od 6 posto, odnosno uvećanje imovine za 579 milijuna kuna u odnosu na kraj siječnja. Usporedivši to s veljačom prošle godine kad je imovina iznosila 5,538 milijardi, fondovi sada upravljaju 84 posto većom imovinom.Najveći postotak rasta bilježe dionički fondovi s porastom od 20,8 posto, odnosno 176 milijuna kuna. Ukupna imovina dioničkih fondova prvi je put prešla milijardu kuna te je krajem veljače iznosila 1,018 milijarde kuna. Slijede mješoviti fondovi s porastom od 13,5 posto, odnosno 329 miljuna kuna na ukupno 2,758 milijardi kuna. Obvezničkim fondovima imovina je porasla za 4,8 posto na 1,63 milijarde. Novčani fondovi bilježe lagani pad imovine za 215 milijuna te se sada u svih 14 novčanih fondova nalazi 4,776 milijardi kuna.

Rast mješovitih i dioničkih
Usporedivši ukupne iznose kojima upravljaju fondovi po kategorijama, na prvom su mjestu novčani fondovi koji upravljaju s 47 posto svih sredstava uloženih u otvorene fondove. Novčani fondovi polako gube većinski dio na tržištu. Imovina obvezničkih fondova je stabilna na 16 posto tržišnog udjela. Primjetan je snažan i kontinuiran porast tržišnog udjela mješovitih i dioničkih fondova. U mješovitim je fondovima uloženo 27 posto svih sredstava, a imovina dioničkih fondova porasla je na 9,99 posto tržišnog udjela. Možemo zaključiti da se udio dioničkih i mješovitih fondova povećao na 37 posto ukupnog tržišta. Razlog tomu je u atraktivnim prinosima koje ti fondovi ostvaruju i tako postaju sve interesantniji način investiranja slobodnih sredstava ulagača koji su do sada novčana sredstva držali u konzervativnijim fondovima (novčani, obveznički) ili su sredstva hranili oročena u banci. Od početka 2006. godine primjetan je uvećani priljev novčanih sredstava u mješovite i dioničke fondove od ulagača kojima je istekla stambena štednja. Po imovini koju pojedini fond upravlja, među novčanim fondovima najveći je još ZB plus s 1,477 milijardi kuna, najveći obveznički je sa 477 milijuna kuna Raiffeisen Bonds, a Raiffeisen Balanced je s 972 milijuna kuna najveći mješoviti fond. Među dioničkim fondovima prvo je mjesto preuzeo s 222 milijuna kuna ZB Euroaktiv. Važno je napomenuti da golema količina sredstava u upravljanju pojedinog fonda nije uvijek idealna. Većina fond-menadžera se slaže kako je posebno teško upravljati velikim dioničkim ili mješovitim fondom s velikim kapitalom na tržištu s relativno malim prometima. Upravo takva situacija se dešava na hrvatskom tržištu kapitala.

Manji fondovi bolje prolaze
Tržište je u razvoju, cijene dionica jako rastu, ali dnevni prometi dionicama na objema burzama nisu tako veliki da bi svi fondovi mogli kupiti, odnosno prodati količine određenih dionica koliko bi to njima odgovaralo. Tako se pokazalo da fondovi koji upravljaju s manjom količinom sredstava u ovoj godini postižu puno bolje prinose od onih fondova koji su po količini sredstava puno veći. Prinosi fondova u ovoj godini su više nego zadovoljavajući. Dionički su fondovi do kraja veljače napravili prinose između 3,33 i 11,98 posto (Aureus Equity), mješoviti su također svi u plusu od 1,66 do 10,69 posto (ST Balanced). Obveznički su poslovali u rasponu od -0,26 do 3,09 posto (KD Adria Bond), a novčani od 0,47 do 1,52 posto (HPB Novčani).

Iztok Likar, urednik portala www.hrportfolio.com