Fond iz Katara gomila dionice grupe Credit Suisse, a sljedeće godine planira uložiti više od 15 milijardi dolara u dionice američkih i europskih banaka, kazao je šeik Hamad bin Jasim bin Jaber al-Tani, premijer te zaljevske zemlje i predsjednik uprave državog fonda Qatar Investment Authority (QIA). Taj fond vrijedan više od 60 milijardi dolara ulaže po cijelom svijetu kako bi ta naftom bogata država što spremnije dočekala razdoblje kada presuše naftna polja. “Imamo odnose s Credit Suisse te smo kupili neke dionice na tržištu, ali za sada ne mogu kazati o kojem je udjelu riječ”, potvrdio je Hamad al-Tani. QIA nije jedini državni fond iz zaljevskih zemalja koje se koristi rekordnim cijenama nafte te kupuje udjele u američkim i europskim bankama koje su ranjive zbog sloma hipotekarnog tržišta u SAD-u. Velike trgovinske suficite također rabe azijske zemlje koje su se uključile u utrku za financijske institucije. Tako su u Citigroup, koji je zbog krize izgubio gotovo polovicu svoje vrijednosti, Singapur i Kuvajt uložili više od 14 i pol milijardi dolara, a najveći fond na svijetu, onaj iz Abu Dabija, u istu je banku uložio više od 7 i pol milijardi dolara. Moćni fondovi su u posljednjih šest mjeseci uložili i u Merrill Lynch, Morgan Stanley i UBS. Banke s Wall Streeta su zahvaljujući azijskim i bliskoistočnim ulagačima dobili oko 59 milijardi dolara svježeg novca. Procjenjuje se da je ukupna imovina najvećih državnih fondova iz Azije i Bliskog istoka vrijedna oko 3,2 bilijuna dolara. Ako cijena nafte nastavi rasti kao i valutne rezerve tih zemalja, njihovi fondovi bi do 2015. mogli imati imovinu ukupno vrijednu 12 bilijuna dolara. Dobit Credit Suissea u četvrtom kvartalu pala je 72 posto nakon što je ta banka bila primorana na otpis duga od 1,3 milijarde franaka.
Fondovi iz Azije i Bliskog istoka ubrzano kupuju udjele u europskim i američkim financijskim institucijama
Fond iz Katara gomila dionice grupe Credit Suisse, a sljedeće godine planira uložiti više od 15 milijardi dolara u dionice američkih i europskih banaka, kazao je šeik Hamad bin Jasim bin Jaber al-Tani, premijer te zaljevske zemlje i predsjednik uprave državog fonda Qatar Investment Authority (QIA). Taj fond vrijedan više od 60 milijardi dolara ulaže po cijelom svijetu kako bi ta naftom bogata država što spremnije dočekala razdoblje kada presuše naftna polja. “Imamo odnose s Credit Suisse te smo kupili neke dionice na tržištu, ali za sada ne mogu kazati o kojem je udjelu riječ”, potvrdio je Hamad al-Tani. QIA nije jedini državni fond iz zaljevskih zemalja koje se koristi rekordnim cijenama nafte te kupuje udjele u američkim i europskim bankama koje su ranjive zbog sloma hipotekarnog tržišta u SAD-u. Velike trgovinske suficite također rabe azijske zemlje koje su se uključile u utrku za financijske institucije. Tako su u Citigroup, koji je zbog krize izgubio gotovo polovicu svoje vrijednosti, Singapur i Kuvajt uložili više od 14 i pol milijardi dolara, a najveći fond na svijetu, onaj iz Abu Dabija, u istu je banku uložio više od 7 i pol milijardi dolara. Moćni fondovi su u posljednjih šest mjeseci uložili i u Merrill Lynch, Morgan Stanley i UBS. Banke s Wall Streeta su zahvaljujući azijskim i bliskoistočnim ulagačima dobili oko 59 milijardi dolara svježeg novca. Procjenjuje se da je ukupna imovina najvećih državnih fondova iz Azije i Bliskog istoka vrijedna oko 3,2 bilijuna dolara. Ako cijena nafte nastavi rasti kao i valutne rezerve tih zemalja, njihovi fondovi bi do 2015. mogli imati imovinu ukupno vrijednu 12 bilijuna dolara. Dobit Credit Suissea u četvrtom kvartalu pala je 72 posto nakon što je ta banka bila primorana na otpis duga od 1,3 milijarde franaka.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu