Britanski znanstvenici počeli su s projektom praćenja pijeska iz Sahara koji za cilj ima utvrditi njegovo djelovanje na oceane i biologiju mora. To je svojevrstan nastavak istraživanja od prije dvije godine kada je počelo proučavanje kamo vjetar nosi pijesak iz Sahare, koji značajno utječe na živi svijet u moru te sposobnost oceana da apsorbiraju ugljični dioksid. Svake godine oko 1700 milijuna tona pijeska i prašine olujni vjetrovi odnesu iz pustinjskih područja, čak i do drugih kontinenata, a otprilike trećina padne na oceane. Najviše je pogođen sjeverni dio Atlantskog oceana zbog puta vjetrova i blizine Sahare, a znanstvenici kažu da to može biti kobno za žive organizme u njemu. “Ako uspijemo saznati kako prašina i pijesak utječu na život u ovom području, imat ćemo bolju ideju kako ekosustav u sjevernom Atlantiku upija ugljični dioksid, kako brzo to radi i kako se taj proces mijenja kroz vrijeme. Ovo je prvo ozbiljno istraživanje tih procesa, a značajan je jer čestice prašine sadrže željezo i fosfor koji pomažu rast mikroskopskih organizama. Kako ti organizmi rastu, oni apsorbiraju sve više ugljičnog dioksida, dakle uklanjaju ga iz atmosfere”, objašnjava profesor Eric Achterberg iz Southamptonskog “Nacionalnog oceanografskog centra” koji je i vodeći znanstvenik ekspedicije Solas (Surface Ocean Lower Atmosphere Study). U ekspedicije se nalazi 28 znanstvenika iz nekoliko zemalja koji su pošli s Tenerifa istraživačkim brodom Discovery i krenuli na put prema obali Afrike, a putem pokušavaju pronaći tragove pustinjskog pijeska i njegovih tragova u moru. Pješčan oluje najčešće se javljaju tijekom zime pa ih znanstvenici mogu locirati putem satelitskih snimaka, pratiti njihovu putanju, te dobivene podatke unijeti u računalnu simulaciju. Svaki put kad se dogodi oluja znanstvenici prate koliko se prašine taloži u vodi. Prvi rezultati istraživanja pokazuju velik utjecaj prašine na rast bakterije zvane Trichodesmium. “Ti organizmi trebaju mnogo željeza, a njih dobivaju iz pustinjske prašine”, kaže doktor Achterberg. Za obradu i analiziranje svih prikupljenih podataka trebat će i nekoliko mjeseci, kažu istraživači, a konačni cilj ekspedicije jest dinamička veza između pustinjskog pijeska, živih organizama u moru i apsorpcije ugljičnog dioksida. Kao što utječu na količinu ugljičnog dioksida u atmosferi, klimatske promjene mijenjaju i pustinje poput Sahare, a time i na količinu (za bakterije) hranjivih tvari u pijesku i prašini. Novija istraživanja pokzuju da veća količina kiše logično čini i pustinje zelenijima, što utječe na količinu pijeska, a time posredno na život u moru. Riječ je, dakle, o vrlo kompliciranom dinamičkom međusobnom utjecaju nekoliko čimbenika, od klime općenito do točno određenih mikrooganizama. “Na pitanja pokušavaju odgovoriti znanstvenici iz cijelog niza područja, od kemičara do biologa i tehničara, i nadamo se da ćemo pružiti prvi potpuni pogled kako cijeli ovaj sustav funkcionira”, kaže Achterberg.

EK želi poboljšati sustav prikupljanja podataka o okolišu

Europska komisija predložila je poboljšanje europskog sustava prikupljanja i analize podataka o stanju u okolišu korištenjem modernih alata poput interneta i satelitske tehnologije, priopćeno je iz Bruxellesa. “Pravovremene, relevantne i pouzdane informacije o okolišu apsolutno su neophodne kako bi oni koji donose odluke mogli reagirati na probleme u okolišu s kojima se susrećemo. No to nije dovoljno. Naši građani imaju pravo znati kakva je kvaliteta zraka ili vode gdje žive ili prijete li poplave, suše ili zagađenje njihovoj imovini i životu. Zbog toga moramo poboljšati način na koji prikupljamo, analiziramo i razmjenjujemo informacije o našem okolišu”, rekao je europski povjerenik za okoliš Stavros Dimas. Europska komisija predlaže poboljšanje i modernizaciju postojećih informacijskih sustava uspostavom Zajedničkog europskog informacijskog sustava za okoliš (SEIS). Tim sustavom želi se bolje povezati sve postojeće oblike prikupljanja i razmjene podataka pomoću modernih alata kao što su internet i satelitska tehnologija koji bi trebali zamijeniti dosadašnju praksu pismenih izvješća. Podaci o stanju u okolišu prikupljali bi se u bazama podataka diljem zemalja Europske unije koje bi bile povezane i međusobno informatički usklađene. Europska komisija već je pokrenula nekoliko inicijativa za uspostavu integriranih informacijskih sustava u tom sektoru, no integrirana platforma koja bi povezivala sve te inicijative u zajednički sustav međutim ne postoji i ta se praznina želi popuniti SEIS-om. Razrađen plan za uspostavu SEIS-a Europska komisija iznijet će tijekom ove godine.
(H)