Hrvatska će dobiti prvu bioplinaru u lipnju vrijednu 3,5 milijuna eura, a gradi je poljoprivredna tvrtka Vrana iz Jankolovice pokraj Biograda, u vlasništvu obitelji jednog od najbogatijih hrvatskih iseljenika Stevea Bubala. Početak radova najavljen je za veljaču, a bioplinara će godišnje proizvoditi 8,5 milijuna kilovata struje. Vrana treba velike količine toplinske energije za grijanje svojih plastenika zbog čega se stvaraju gubitci, a bioplinara će stvaranjem struje za grijanje staklenika potpuno umanjiti gubitke. Na svojoj farmi Vrana raspolaže s kvalitetnom biomasom koja će se u pogonu fermentirati u bioplin koji se pretvara u toplinsku i električnu energiju, a kao sporedni proizvod dobiva se biognojivo koje će se dalje koristiti. Pogon bioplinare gradit će se u krugu biogradske poljoprivredne tvrtke. Bioplin je plinsko gorivo koje se proizvodi od biomase i može se pročistiti do kakvoće prirodnoga plina, kako bi se koristilo kao biogorivo ili generatorski plin.

Otkupna cijena
Kako Dalmacija još nema plinovod, bioplin s Vrane pretvarat će se u električnu energiju koja će se prodavati HEP-u. Dobivenu struju prodavat će HEP-u, a u tijeku su pregovari o otkupnoj cijeni. U pogon će se ugraditi njemačka tehnologija. Biomasa je sve važniji izvor energije u Europskoj uniji, a u većini zemalja EU bioplin se koristi za proizvodnju struje i topline u toplanama. U EU se iz biomase dobiva četiri posto potrebne energije, a cilj je 20 posto. Vrana je poljoprivredno poduzeće čije se proizvodne površine nalaze neposredno uz poznati Park prirode Vransko jezero u blizini Biograda na Moru. Čitav kraj ima dugu poljoprivrednu tradiciju, a organizirana poljoprivredna proizvodnja postoji više od sto godina. Vrana na oko tisuću hektara površina ima organiziranu proizvodnju povrća na otvorenom, šest hektara stakleničke proizvodnje, te proizvodnju krmiva za potrebe stočne farme. Tu je i peradarska farma za proizvodnju svježih konzumnih jaja čiji su planirani standardni kapaciteti sto tisuća koka nesilica. Tvrtka danas ima nekoliko proizvodnih linija: proizvodnju konzumnih jaja, proizvodnju mlijeka od oko osam tisuća litara dnevno, proizvodnju povrća, proizvodnju krmiva i djetelinsko-travnih smjesa za potrebe govedarske farme. Proizvode povrće u takozvanom kontroliranom prostoru na šest hektara obnovljenog staklenika i dva hektara novih plastenika. Novost je proizvodnja kiselog kupusa s najsuvremenijom tehnologijom, a od 2005. godine započeli su s proizvodnjom stolnog grožđa na 30 hektara novopodignutog vinograda. Svoje proizvode Vrana distribuira u Zagreb, Osijek, Split, Dubrovnik, Rijeku i Pulu, a izvozi ih u Austriju, Sloveniju, Poljsku i Češku. Vrana ima ugovore s više od 60 kooperanata kojima daje sjeme, određuje sortu u dogovoru s njima, a ako je potrebno, daju im i svoje strojeve. Vlasnik Vrane Steve Bubalo svoje je poslovno carstvo u SAD-u sagradio upravo na preradi otpada.

Reciklaža
Jedan od najbogatijih Hrvata na svijetu obogatio se na reciklaži građevinskog otpada. Najpoznatije poljoprivredno gospodarstvo u Zadarskoj županiji kupio je, nakon desetogodišnje agonije, prije tri godine. Vrana je utemeljena davne 1906. godine, a zemljište je za cijelo to vrijeme bilo u zakupu ili koncesiji. Vrana je preživjela pretvorbu iz 1992. godine, dvije privatizacije, te stečajni postupak. Bračni par Steve i Louise Bubalo Vranu su platili 630 tisuća eura, uz obvezu preuzimanje stečajnih dugovanja od 21,1 milijun kuna. Ponudivši gotovo trostruko veći iznos od početne cijene, Bubalovi su iz nadmetanja izbacili Todorićev Konzum, te drugog pripadnika dijaspore, Ivana Johna Zdunića. Bubalo je, otkada je kupio Vranu, uložio više od sto milijuna kuna, i to u obnovu proizvodnih pogona i najmoderniju opremu. Poljoprivredno dobro Vrana, tj. zgrade, oprema i dio terena, u stopostotnom su vlasništvu Steve Bubala, ali nije i poljoprivredno zemljište. S državom je zaključen koncesijski ugovor na trideset godina za korištenje 588 hektara zemljišta na području Biograda, što je oko 65% zemljišta koje Vrana koristi, tako da još preostaje koncesioniranje na području općina Sv. Filip i Jakov i Pakoštane te grada Biograda.