Unatoč padu vrijednosti dionica na Burzi i mnogim prigovorima kako nije pravo vrijeme, zatvoreni investicijski fond s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine Quaestus Nekretnine d.d. pušta u prodaju dionice inicijalnom javnom ponudom. Inače, ponude za kupnju dionica mogu se podnijeti do 5. veljače 2008. do 20 sati. Nominalna vrijednost dionice je 100 kuna, dok je ciljana veličina prvog izdanja 250 milijuna kuna. U slučaju prikupljanja većeg iznosa od najmanje predviđenog, koji je 200 milijuna kuna, on će biti utvrđen kao temeljni kapital dioničkog društva. U fondu očekuju kako će veličina fonda za pet godina dosegnuti milijardu kuna koja bi se trebala realizirati kroz nekoliko izdanja.

Cilj je 40 posto tržišta
Borislav Škegro, direktor Quaestus Nekretnina, na predstavljanju je izjavio kako uopće nije zabrinut zbog pada vrijednosti dionica na burzi, i to upravo u trenutku kada puštaju dionice u prodaju IPO-om, jer se sada zapravo može vidjeti prava priroda tržišta koje u odnosu na kratku prošlost pokazuje kako može ići u oba smjera. Škegro smatra da su vremena kada su prinosi na ulaganja bili 50 do 80 posto prošla i da će u budućnosti tržište biti pročišćeno, odnosno da će na njemu ostati samo oni najbolji i da su dionice fonda Quaestus Nekretnine namijenjene ulagačima koji razmišljaju na srednji i dugi rok. Zdenko Adrović, predsjednik Uprave RBA koja je agent izdanja, kaže da će fond zauzeti 40 posto tržišta, odnosno 0,16 posto BDP-a u odnosu na američko tržište gdje imovina nekretninskih fondova zauzima 4 posto. To što znači da postoji mjesta za širenje unatoč tome što cijene nekretnina u Hrvatskoj stoje. Ciljevi fonda su ulaganja u nekretninske i infrastrukturne projekte na hrvatskom i susjednim tržištima kako bi se stvorio uravnotežen portfelj ulaganja koji će realizirati dugoročan i stabilan rast kapitala, ulaganje u turističke, odnosno rezidencijalne projekte, zatim ostvarivanje stabilne stope povrata i visokog stupnja kontrole strategije izlaza u smislu diverzifikacije rizika u strukturi portfelja. Zemljopisno će sredstva biti alocirana u omjeru od minimalno 60 posto sredstava uloženih u nekretnine, odnosno projekte u Hrvatskoj, a ostatak u inozemstvu. Potencijalni projekti su najavljeni, i to u dva segmenta. Prvi se odnosi na turističko-stambeni segment na obali na kojoj je već najavljen početak realizacije najavljenih Quaestusovih projekata kao i zbog ulaska Hrvatske u EU zbog čega se otvara golemo potencijalno tržište. Tako će četiri od ukupno pet najavljenih projekata biti relizirano na obali, a jedan na kontinentu. Drugi je gospodarski segment koji se odnosi na uredske prostore jer je 85 posto tržišta samo u Zagrebu, zatim na maloprodaju te na industrijsko tržište. Zbog pravila Hanfe nisu smjeli govoriti o lokacijama projekata, kao što ne smiju govoriti o institucionalnim investitorima ni o povratima na uloženi kapital. Međutim, Škegro je kazao kako se struktura investitora odnosi na mirovinske i investicijske fondove ta na osiguravajuće kuće.

Prvi u Hrvatskoj
Budući da u Quaestusu smatraju da će prinosi biti slični onima u inozemstvu, iz podataka European Public Real Estate Associationa može se vidjeti kako se kreću između 4 i 22 posto te da su EU fondovi u zadnjih pet godina nadmašili ostale. Razgovaralo se i o rizicima ulaganja u fondove nekretnina, a u RH je prvi kojio nema izravnog nadzora nad nekretninama već samo nad fondovima. Tu su i rizici koji se odnose na vrijednost i mogućnost prodaje dionica, zatim su tu regulatorni rizici u smislu promjene poreza kao i neizvjesnost brzine realizacije projekata.

Prvo revitalizacija dubrovačkog lučkog područja

Prvi projekt u kojem bi fond Quaestus Nekretnine mogao sudjelovati odnosi se na revitalizaciju dubrovačkog lučkog područja, vrijednost projekta je oko 90 milijuna eura. Također bi mogao ulagati u stvaranje jednog od najvećih vodenih parkova u ovom dijelu Europe, čija bi vrijednost mogla biti veća od 15 milijuna eura. Oko 80 milijuna eura vrijedan je projekt ulaganja u igrališta za golf. Fond razmatra sudjelovanje u gradnji vjetroelektrane u nekoliko faza, a vrijednost prve faze procjenjuje se na oko 30 milijuna eura.