Zahvaljujući oporavku dionica financijskog sektora zbog nade kako će SAD poduzeti mjere s ciljem izbjegavanja recesije u američkom gospodarstvu, vrijednosti europskih burzovnih indeksa uspjele osu dskočiti iznad ranije zabilježenih najnižih dnevnih razina, ali i dalje bilježe negativan saldo. Najveći gubitak bilježi DAX indeks frankfurtske burze od 2,3 posto, spustivši se na 6633 boda, dok je nešto manji gubitak vrijednosti zabilježio londonski Ftse indeks od 0,5 posto odnosno na 5.548 boda. Nakon što se u jutarnjim satima nakratko spustio na najnižu razinu od studenog 2005., paneuropski burzovni indeks zabilježio je gubitak od 1,1 posto. Oporavak duguje utjecaju tržišnih glasina o zajedničkom potezu središnjih banaka da se obuzda silazni trend.

Sjećanje na 2001.
Na crni ponedjeljak je zaronio za čak 6,0 posto, što je njegov najveći dnevni postotni gubitak od rujanskih terorističkih napada 2001. Snažne oscilacije bilježi u utorak sa kratkim potonućem od 4 posto. Neimenovani trgovac je izjavio kako se šire glasine o zajedničkoj akciji snižavanja kamatnih stopa. Spekulira se kako će Fed, ECB, Bank of England i švicarska središnja banka redom sniziti kamatne stope. Njihovi glasnogovornici, kontaktirani od agencije Reuters, nisu željeli komentirati glasine, a nakon praznika koji se u ponedjeljak obilježavao u SAD-u ni u Fedu nisu bili dostupni za komentar. Određene procjene ukazuju da bi američki burzovni indeks Standard & Poor’s 500 mogao u utorak zabilježiti svoj najveći pad od 2000., kada otvori vrata ulagačima nakon proslave državnog praznika u SAD-u. Napokon su dionice financijskog sektora krenule uzlaznom putanjom i donekle su nadoknadile ranije gubitke. Dionice Royal Bank of Scotlanda, HSBC-a, UBS-a te BNP Paribasa ojačale su između 2,4 i 4,8 posto. Počevši s američkom krizom drugorazrednih hipotekarnih kredita koja je uzrokovala nove goleme otpise u velikim svjetskim bankama te suočavanjem sa strahom od recesije u najvećem svjetskom gospodarstvu, onom američkom, europski indeks je od početka godine izgubio čak 16 posto svoje vrijednosti. Nakon što je u ljeto 2007. zabilježio najviše godišnje razina unatrag nekoliko godina, jučer ujutro se strmoglavio za 23 posto. Mnogi analitičari pad vrijednosti od 20 posto smatraju signalom poznatim pod nazivom “bear market”. Europski indeks Dow Jones Stoxx 600 u ponedjeljak je zabilježio najveći pad od rujanskih terorističkih napada 2001. zapavši također u “bear market”. Najnižu razinu na zatvaranju od rujna 2005., bilježi indeks Tokijske burze Nikkei koji je pao za 5,65 possto, završivši dan na 12.573 boda.

Bear market
Tako “bear market” obilježava više od polovice svjetskih burzovnih indeksa. Za najmanje 20 posto niže razine od nedavno zabilježenih najviših razina, bilježe burzovni indeksi na tržištima u Francuskoj, Meksiku, Italiji kao i 35 ostalih zemalja uzrokovanih padom svjetskog MSCI indeksa u ponedjeljak koji je izgubio na vrijednosti 3,0 posto, što je najviši pad od 2002. MSCI obuhvaća 23 razvijena tržišta dionica je na gubitku 18 posto u odnosu na rekordne razine koje je dosegnuo 31. listopada prošle godine, a taj pad je utjecao i na mnoge zemlje u razvoju. Takav snažan pad burzovnih indeksa rezultirao je jeftinim dionicama s obzirom na povijesne standarde. Vrijednost svjetskog indeksa MSCI kojeg čine 1953 člana sada se procjenjuje u visini 14 puta većoj u odnosu na dobiti kompanija njegovih članova, što predstavlja njegovu najnižu razinu od najranije 1995. godine, pokazuju podatci analitičara financijske agencije Bloomberg. Što se tiče europskog Stoxx 600 indeksa, njegov odnos cijene i zarade po dionici iznosi 10,7, što mu je najniža razina najmanje od 2002.

FED bez najave spustio kamate

FED je snizila ključne kamatne stope na 3,5 posto, spustivši ih za golemih 0,75 postotnih bodova. Taj potez je uzrokovao val prodaje dionica u cijelom svijetu zbog straha od recesije. Tim je potezom Fed odaslao dramatičan signal zabrinutosti. Odluka je donijeta na hitno sazvanoj telefonskoj konferenciji Fedovih dužnosnika. U kratkom priopćenju Fed je objavio kako se na smanjenje kamatnih stopa odlučio “s obzirom na slabljenje izgleda za gospodarstvo te povećane rizike za usporavanje njegova rasta”.