Za nepunih sedam godina Srbija je uzela srednjoročne i dugoročne zajmove u vrijednosti 18 milijardi dolara, čime se njezin vanjski dug povećao na 25 milijardi dolara. Budući da sa 39 milijardi dolara, s koliko je raspolagala u posljednjih sedam godina, nije postignut veći ekonomski rast, postoji opasnost, prema kazivanju ekonomiste Mlađana Kovačevića, da zapadne u dužničku krizu. Njegove pesimističke prognoze temelje se na tome što je BDP u proteklom vremenu realno porastao za 47 posto, što se smatra nedovoljnim za otplatu dugova, rate kojih će u sljedećim godinama biti sve veće i kretat će se između četiri i pet milijardi dolara na godinu. Prosječni rast BDP od 5,5 posto na godinu ne zadovoljava u odnosu na potrošena sredstva od zaduživanja u inozemstvu, smatra Kovačević, uz napomenu kako je došlo i do pada konkuretnosti srbijanskoga gospodarstva na inozemnom tržištu zbog čega je lani povećan vanjskotrgovački deficit na 8,4 milijardi dolara. Prema nalazu Svjetskog ekonomskog foruma, Srbija je u pogledu konkurentnosti njezina gospodarstva pala za četiri mjesta i sada se nalazi u tzv. trećoj ligi, odnosno na 91. mjestu. Početkom 2000. godine vanjski dug Srbije iznosio je 10,83, a koncem 2007. godine 25 milijardi dolara. Zaduženost po stanovniku povećana je sa 1444 na 3400 dolara. To je bilanca nakon što je Srbiji otpisan vanjski dug od strane Pariškog i Londonskog kluba u iznosu od 4,5 milijarde dolara i prijevremenoga vraćenog zajma od 1,340 milijardu dolara. Kovačević smatra kako je vladino saopćenje o rastu BDP u 2007 godini za 7,5 posto virtualno viđenje njezinih ministara. Srbija je, prema nalazu Europske banke za obnovu i razvoj, što je objavljen u studenome, u skupini šest zemalja u tranziciji koje su najranjivije na finansijsku krizu u razvijenim zemljama, koja će, po svemu sudeći, dulje trajati. I dok se vanjski dug povećava, pri čemu su najviše pridonijele poslovne banke, uzimajući jeftine zajmove od svojih centrala u inozemstvu po niskoj kamati da bi za odobrene kredite u Srbiji dobivale visoke kamate, istodobno se povećava devizna štednja građana, koja je, prema podatcima središnje banke koncem 2007. godine narasla na 4,8 milijardi eura. Samo u 2007. godini devizna štednja građana uvećana je za rekordne 1,4 milijade eura, što je povećanje za 44,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupno 3,712.933 štednih uloga 68,4 posto čini oročena štednja, uglavnom na razdoblje od godinu dana. Najčešći ulozi su do 10 tisuća eura, koji u ukupnoj strukturi sudjeluju sa 22,2 posto, ali ima štednih uloga i do pola milijuna eura. Dnevni rast devizne štednje raste u prosjeku za 5,8 milijuna eura. Povećana štednja, osobito njezina oročenost, omogućuje poslovnim bankama da iz domaće akumulacije povećaju kreditnu sposobnost.