Iako su prihodi banaka od naknada i provizija u prvih devet mjeseci 2007. godine rasli između 7 i 40 posto, bankari svejedno najavljuju povećanje cijena naknada u 2008. godini, pokazalo je istraživanje mjesečnika Banka. Povećanje cijena naknada bankari objašnjavaju rastom kreditnih stopa koje će se preliti na cijenu naknada. Rastu prihoda od naknada u 2007. godini najviše su pridonijeli platni promet, investicijsko bankarstvo i kartično poslovanje. Prihodi šest najvećih hrvatskih banaka od različitih naknada i provizija u prvih su devet mjeseci premašili dvije milijarde kuna, što je u prosjeku 26 posto više nego lani.

Naplata naknada
Erste banka je do rujna 2007. godine zabilježila rast prihoda od naknada za 40 posto, RBA za 28 posto, PBZ za 17 posto, a Hypo Alpe-Adria banka za 7 posto u odnosu na isto razdoblje 2006. godine. PBZ, Erste, OTP, SG Splitska banka, RBA i Hypo Alpe-Adria u istraživanju se hvale širokom lepezom proizvoda koje su ponudili klijentima i na koje su snizili ili čak i ukinuli naknade na njih pa proizlazi da je ovako veliki prihod od naknada generiran hiperprodukcijom sofisticiranih ulagačkih proizvoda i povećanom potražnjom za investicijskim bankarstvom. I koliko god bankari isticali besplatne naknade, kao i njihovo snižavanje na veći broj proizvoda, pogled na njihove cjenike naknada govori da zaista naplaćuju sve i svašta, a to je poznato većini građana kojima s vremena na vrijeme bude skinuto s tekućih računa nekoliko desetaka kuna na ime naknada. Izvanredna zamjena kartice u nekim se bankama naplaćuje 20 kuna, koliko košta i ponovna izrada i dostava PIN-a. Izrada obračuna kamata na zahtjev u razdoblju od godinu dana plaća se 50 kuna, a pregled kamatnih stopa iz ranijih razdoblja čak 100 kuna. Nije preporučljivo niti reklamirati troškove jer ako se ispostavi da je to neosnovano, plaća se 20 posto od reklamiranog iznosa, a najmanje 20 kuna. Otvaranje štedne knjižice u nekim bankama ima cijenu i do 100 kuna, koliko i zamjena ili produžetak. Naknade za obradu kreditnih zahtjeva računaju se kao kreditni prihodi. Jednokratne naknade koje se naplaćuju za obradu kreditnih zahtjeva različite su od banke do banke i s obzirom na vrstu kredita. Primjerice, za autokredite banke koje su članice Hrvatske udruge banaka naplaćuju jednokratnu naknadu u rasponu od 0,5 posto u PBZ-u do 2,49, odnosno 2,5 posto u Hrvatskoj poštanskoj i Slavonskoj banci).

Efektivne kamate
Efektivna kamatna stopa, koja uključuje i naknadu za obradu kreditnog zahtjeva, kreće se od 7,86 do 10,10 posto. Kod nenamjenskih kredita, bez depozita i statusa klijenta, naknade su od 1,5 posto kao u Istarskoj kreditnoj banci pa čak do 3,5 posto kakvu propisuje Splitska banka. Najveću efektivnu kamatnu stopu kod nenamjenskih kredita među članicama HUB-a ima Centar banka s 13,72 posto, a najnižu Podravska s 9,7 posto. Za obradu zahtjeva kod stambenog kredita, bez depozita i statusa klijenta, najviša je naknada 2 posto, koliko naplaćuju Centar banka i Podravska. Čak osam članica HUB-a imaju naknade niže od 1 posto. Kod spomenute vrste stambenih kredita najnižu efektivnu kamatnu stopu od 5,61 posto ima Međimurska banka, a najvišu Centar banka gdje ona iznosi 7,84 posto. Na pitanje o prognozama trenda rasta bankarskih naknada u 2008. godini konkretna su predviđanja dali jedino u Raiffeisen banci u kojoj očekuju da se “prisutni trend rasta kamatnih stopa na kredite prelije i na povezane naknade”. U Hypo Alpe-Adria banci smatraju da je pad bankarskih naknada moguć u slučaju izjednačavanja zakonskih odredbi o platnom prometu s inozemstvom i platnog prometa u zemlji, kao i ulaskom Hrvatske u Europsku uniju koji će značiti početak provođenja platnog prometa prema pravilima SEPE, procesa uvođenja jedinstvenog područja plaćanja u eurima.

Povećanje dobiti hrvatskih banaka u 2007.

Poslovne banke u devet su mjeseci ostvarile dobit prije oporezivanja u iznosu od 3,84 milijarde kuna, što je za oko 20 posto veća bruto dobit nego lani. Ukupna aktiva 33 banke je na kraju rujna bila veća od 340 milijardi kuna, što je za 11,64 posto veći iznos aktive. Od 33 banke njih 30 je poslovalo s dobiti, a tri s gubitcima: Veneto banka, Banka kovanica i Primorska banka.